Na reisove izjave reagovala i akademska zajednica – stavovi oprečni

Nedavno je i izjava reisu-l-uleme Huseina efendije Kavazovića izazvala posebnu pažnju u javnosti. Nakon političara iz Republike Srpske, reagovala je i akademska zajednica naše zemlje. Stavovi, istina, oprečni. Međutim, postavlja se pitanje gdje se nalazi ta granica kada je riječ o slobodi govora i iznošenju stavova – posebno ako i kada oni nisu uvredljivi, a po navici izazovu političke reakcije.

“Današnja borba je u institucijama Bosne i Hercegovine. Ne smijemo dozvoliti da se one ruiniraju. Moramo pokazati da smo na sve načine spremni braniti institucije Bosne i Hercegovine, a ako one padnu, a imali smo to 1992., moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem“, izjavio je Kavazović.

Predsjednik Foruma parlamentaraca 1990. Miro Lazović u reisovoj izjavi ne vidi ništa sporno. Uvijek kada je država ugrožena i kada se urušava, ona se mora braniti, u krajnjoj mjeri i oružjem, ističe Lazović: “Naše iskustvo govori da 1992. godina RBiH je napadnuta rušenjem tih institucija i ta njegova rečenica je iskustvena rečenica u kojoj je nagomilano nezadovoljstvo prema Bošnjacima, pa prema i BiH od strane onih politika koje još pokušavaju urušiti BiH”

“Islamska zajednica će se morati oduprijeti pokušaju da ju se ušutka, ona mora pružiti žestok otpor pokušajima da se bošnjački narod svede na vjersku grupu, da se sabije u enklave i geta, čiju sudbinu ne bi bilo teško predvidjeti”, kazao je Kavazović.

Poglavar Islamske zajednice u našoj zemlji odbacio je optužbe čelnika RS-a. Objasnio je da se u izjavi prisjećao rata, naglasivši važnost državnih institucija, uspoređujući sadašnje stanje onim iz 1992. godine: “Ja u toj rečenici ne vidim ništa sporno, pa valjda gospodin Dodik nije očekivao reisa da pozove Bošnjake muslimane da trče u džamije i da dovama brane BiH u trenucima dok se ona urušava”.

Profesor na Fakultetu političkih nuka u Sarajevu Šaćir Filandra smatra da svaki građanin naše zemlje, bez obzira na funkciju, ima pravo da iznese mišljenje u javni prostor, ali i da mora biti svjestan odgovornosti i mogućnosti različitih shvatanja tog mišljenja: “Mislim da su rekacije na njegovu izjavu krajnje neujednačene i krajnje nepotrebne s obzirom na to da izjava u sebi nema nikakve političke skandaloznosti, a posebno nema u njoj ništa negativno što bi bilo upućeno spram nekoga izvan njegovog duhovnog konfesionalnog prostora”.

Akademik Slavo Kukić ne poriče da svaki građanin ima pravo na vlastiti stav kada se radi o državi i društvu. Ali ako to pravo koristi vjerski službenik, nameće se pitanje, kaže Kukić, da li se na ovaj način zloupotrebljava građansko pravo: “Nema dvojbi da je reis Kavazović konkretnim javnim stavom prešao granicu dozvoljenog koju tolerira ustavni princip odvojenosti crkve i države, kao što tu granicu nerijetko prelaze i poglavari katoličke i pravoslavne crkve u BiH”.

Zanimljivo je da je izostala konkretnija reakcija Fakulteta islamskih nauka, posebno profesora koji su i članovi Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Profesor Adnan Silajdžić nedavno je izjavio da reisu-l-ulema ne smije biti apolitičan, ali u smislu kritičkog prosuđivanja implikacija društvenih, političkih, socijalnih i kulturnih procesa na kvalitet života svih građana u našoj državi, posebno vjernika i pripadnika Islamske zajednice.

Visoko.ba/federalna.ba