Na prezentaciji izvještaja “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara – BiH” opet aktuelizirano pitanje medijskog mraka u Visokom i prijetnji novinarima

U organizaciji Udruženja BH.novinari započela je prezentacija izvještaja “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara – Bosna i Hercegovina”. Kroz regionalni projekat, „Regionalna mreža Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara“, uspostavljen je zajednički regionalni mehanizam za praćenje nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara, kao i zagovaranje njihovog povećanja. Jučer (20.12.) je objavljen treći po redu izvještaj za BiH autorice Ree Adilagić, koji je detaljno tretirao pravnu zaštitu medijskih i novinarskih sloboda, položaj novinara/ki u redakciji, profesionalnu etiku i nivo cenzure, te sigurnost novinara/ki. Kao jedan od rezultata projekta, objavljenja su tri istraživanja o stepenu medijskih sloboda i sigurnosti novinara u regiji u Bosni i Hercegovini.

“Bez slobodnih medija građani ostaju bez prava na balansirano informisanje i onda su izloženi pristrasnom informisanju i propagandi“, poručila je Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH. Čuvši pojedinačna iskustva i izlaganja, zatražila je od prisutnih novinara da ne klonu duhom. Da imaju „najjače oružje“ u svojim rukama i da će se sredstva za pravnu pomoć novinarima u nemilosti naći. Predložila je i nekoliko konkretnih akcija.

Štefica Galić iz Ljubuškog, urednica portala Tacno.net je izdvojila svoje stavove, pisanja i svjedočanstva kao borbu istine i laži: „”Nekada se čini uzalud, ali ja neću odustati i nastaviću se boriti za istinu i pisati istinu jer novinari i novinarska pera mogu zapaliti mnogo više nego šibica.”  Melita Mujadžić, novinarka RTV USK iz Bihaća naglašava višeslojnu i često nevidljivu borbu za profesiju: “Pritisci nisu samo izvana i od politike već i iznutra, od kolega i urednika koji su pobornci različitih političkih interesa.”

Unapređenje položaja novinara i legislative u zemljama regije je imperativ za generalnu sekretarku Udruženja BH.novinari Borku Rudić, koja tužilaštva i sudove izdvaja kao trome i nesenzibilne na brojna krivična djela učinjena prema novinarima i medijskim radnicima. Od 2012.do ove godine ih je u BiH bilo 121.

Mehmed Halilović, stručnjak za medijsko pravo i nekadašnji Ombudsman za medije je naglasio neophodnost postojanja ovako specijalizovane institucije, te veću uvezanost i međusobnu solidarnost novinara. Tu je rezimirao i zaključkom poentirao izlaganja novinarke FTV-a Elme Kazagić, urednika portala Federalna.ba Adnana Jašarspahića, kolege sa TV SA Aida Mršića, te visočkih novinara iz redakcija portala Visoko.co.ba Enesa Hodžića i JP RTV Visoko Alena Jazića. Na ovaj način je ponovo bačeno svjetlo na Visoko, ovdašnji žurnalizam, prohodnost informacija i mišljenja, stanje novinarskih prava i sloboda. Ali i na napade, diskriminaciju, te rad ili nerad na zaštiti novinarskog integriteta.

Aktuelni političko-ekonomski element je najveći razlog pada medijskih sloboda i prava na izražavanje i suprotno mišljenje u Izvještaju Evropske komisije o napretku zemlje. Po tome je BiH nazadovala, a skupovi poput današnjeg, uz prisustvo predstavnika EU, RAK-a i organizacija koje finansijski podržavaju prava novinara bi trebala vratiti ovu zemlju na mjesto koje joj pripada. U tim namjerama se čvršće i češće moraju uključiti predstavnici tužilaštava i sudova, uz ostale institucije sistema.