BiHNa mjestu masovnog strijeljanja Bošnjaka kod Zvornika planirano kupalište

Na mjestu masovnog strijeljanja Bošnjaka kod Zvornika planirano kupalište

Brojna mjesta najmasovnih stradanja u našoj zemlji nikada nisu obilježena. Preživjele žrtve godinama pokušavaju određene lokacije obilježiti spomenikom koji bi bio podsjetnik na logore, stradanja i masovne grobnice. Da je malo izvjesno da će išta od ovoga dobiti, svjedoči primjer iz okoline Zvornika. Više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici je 14. jula 1995. godine bilo zatočeno u Osnovnoj školi Ročevići kod Zvornika. 15. jula 1995. godine su iz škole odvedeni na obalu rijeke Drine u Kozluku, gdje su strijeljani. Niko nije preživio. Na tom području su, prije nekoliko godina, pronađene dvije masovne grobnice iz kojih je ekshumirano oko 400 žrtava genocida. Ova lokacija ne samo da nikada nije označena nego se u njenoj blizini planira izgradnja plaže koju je iniciralo udruženje građana kozlučke regije.

Iza projekta izgradnje plaže u Kozluku stoji tamošnje Udruženje “Nova svjetlost”. Zbog čega su za buduću plažu odabrali lokaciju koja se nalazi u neposrednoj blizini stratišta ubijenih srebreničkih Bošnjaka na kojoj se pronađene dvije masovne grobnice?

„Nemamo pristup Drini. Napravili smo idejno rješenje za plažu“, kaže Mirsad Terzić, predsjednik Udruženja građana Nova svjetlost

Potpredsjednik Skupštine Nove svjetlosti Hasan Hadžić navodi kako je na 7-8 kilometara obale ove regije to bila jedina mogućnost.

Planirano je da plaža graniči sa lokacijom na kojoj su pronađene masovne grobnice.

“Granica je od rijeke Sipulje i 30-40 metara do sekundarne grobnice”, kaže Terzić.

Izgradnja plaže je planirana na lokaciji koja je u neposrednoj blizini stratišta srebreničkih Bošnjaka i masovnih grobnica u kojima su pronađene žrtve genocida u Srebrenici. Proces ekshumacija bio je bolan i potresan za porodice srebreničkih Bošnjaka. 14. jula 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske su u Osnovnoj školi Ročević zatočili više od hiljadu žrtava genocida, koje su narednog dana prevezli na ovu lokaciju pored rijeke Drine u Kozluku, gdje su ih strijeljali. Strijeljanje nije niko preživio.

„Iz jedne sekundarne grobnica je izvađeno, ja mislim, 55 tijela. Od toga je 15 kompletnih tijela, a ostalo su bili nekompletna tijela. Druga masovna grobnica je bila jedno 40 metara gore u divljini, u šumi. I tu je isto povađeno sve“, dodaje Terzić.

Preživjele žrtve genocida osuđuju izgradnju plaže u neposrednoj blizini stratišta. Žene Srebrenice je zaprepastila takva informacija koju su saznali tokom ovogodišnje posjete stratištu u Kozluku.

„Mi smo šokirani kad smo to vidjeli. Bili oni blizu metar-dva ili bili tu tačno – za mene je to isto. Ali je sramno i to i pored praviti. A sumnjamo da je i na onom – jer kosti su to razbacane“, govori Nura Begović, predsjednica Udruženja Žene Srebrenice.

Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik Mustafa Muharemović podsjeća kako se radi se o mjestu gdje je bila masovna grobnica: „Drina je jako dosta tijela odnijela, obale Drine su poprilično krvave i zato kažem – vrlo je teško razumijeti takvu incijativu“.

U Udruženju Nova svjetlost brane svoju ideju, a iz Udruženja Žene Srebrenice traže da radovi budu hitno zaustavljeni.

“Zašto da ovdje ne bude život, koji neće vrijeđati to?“, pita Hadžić.

Begović poručuje: „Ono je zaista sramno – napraviti plažu. A znamo šta je plaža. Jednostavno, s pravne strane, da se poduzme da se obustave radovi i da se zabrani i da se zaštite takva mjesta“.

Zbog toga Žene Srebrenice pozivaju institucije vlasti BiH i OHR da hitno reaguju i zaustave izgradnju plaže jer smatraju da je neprimjereno da ona bude u neposrednoj blizini stratišta žrtava genocida.

Visoko.ba/federalna.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE