Mustafić: Naš parlament nije cirkus jer su u cirkusu ozbiljni artisti

U programskoj shemi Federalne televizije od ove subote nova emisija – Rezime sedmice. S gostima analiziramo aktuelne događaje i priče koje su obilježile sedmicu na izmaku. Gost prvog izdanja bio je bh. režiser Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, a ovaj put i u ulozi političkog analitičara.

U Vijeću sigurnosti UN-a predstavljen je izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta o stanju u Bosni i Hercegovini. Schmidt je detektovao stare probleme poput zastoja u provođenju reformi na evropskom putu zemlje i činjenici da još nije provedena presuda Sejdić i Finci. Spomenuta je i secesionistička retorika u RS-u.

Na pitanje šta misli o Schmidtovom izvještaju, Mustafić kaže kako su to po pravilu dosad bili izvještaji na ustaljenom, birokratskom jeziku u kojem se samo evidentiraju ili dijagnosticiraju problemi, a vrlo malo se radi na njihovom rješavanju. Izazovu unutrašnje razlike i prikažu političke pozicije aktera u Bosni i Hecegovini. Svaki izvještaj visokog predstavnika nailazi na osudu, uglavnom, političara iz RS-a, jer se oni detektuju kao jedan od najvećih kočničara Evropskog puta Bosne i Hercegovine i kao neko ko ruši temelje Dejtonskog sporazuma.

“Zanimljiviji mi je bio istup predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je zajedno s ambasadorom Lagumdžijom u UN-u vrlo jasno i eksplicitno rekao ko su remetilački faktori na Balkanu, i u tom smislu optužio režim Aleksandra Vučića”, istakao je Mustafić.

Schmidt se u svom izvještaju UN-u nije doticao presude Kovačević, iako je nejasna njegova uloga u tom slučaju. Nju Mustafić opisuje vrlo kontroverznom, a Schmidtovu izjavu da bi njeno potvrđivanje u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu moglo izazvati tenzije BiH – vrlo čudnom.

“Malo znamo o tome šta on, zapravo, tu želi, ali činjenica je da je i ovo što je spomenuto u presudi Sejdić i Finci jedna vrlo bitna karika u evolutivnom putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU. S ovim stepenom etničkog veta ili demokratije – kako god hoćete da to nazovete – ovakve konstitucije u kojoj to nećemo izbalansirati s građanskim principom, mi nećemo biti funkcionalna država. Smatram da ta presuda ne samo što otklanja diskriminacioni aspekt ustava Dejtona, nego je ona izuzetno važna kao stepenica ka putu evropskih integracija”, pojasnio je Mustafić.

Kad je u pitanju novi izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu, on je donio svojevrsno razočarenje – podsjećajući na reforme koje su bh. lideri trebali a nisu ispunili. Mustafić ističe kako je dobijanjem statusa kandidata Bosna i Hercegovina napravila veliki pomak, ali se onda – po ko zna koji put – otvorila pandorna kutija i u prvi plan ponovo došli kočničari EU puta, prije svih, SNSD i Milorad Dodik. On uspješno žonglira već desetljeće na državnom nivou i pokazuje da je potpuno svejedno ko je njegov partner iz Federacije, napominje Mustafić i dodaje kako je nedavno prisustvovao skupu BRICS-a, predstavljajući ga kao alternativu EU.

“Ono što nije dobro, što je opasno i čuje se i od nekih strana u Federaciji, iz nekih neopreznih izjava dužnosnika SDA, ako nas Evropa ne želi, da imamo i neke druge puteve. Ne vidim koji bi to putevi bili. Mi smo po svim parametrima okrenuti ka Evropskoj uniji, ne samo geostrateški, ne samo zato što je to naše prirodno okruženje, što se tu naslanjamo i kulturalno i identitarno, nego zato što je to jedina perspektiva ako govorimo o generacijama kojima nešto ostavljamo u naslijeđe”, podvlači Mustafić.

Kad su u pitanju ovakvi izvještaji, kaže kako ih je, s obzirom na to da je već u ‘ozbiljnim godinama’, čuo bezbroj puta u različitim varijacijama.

“Prepoznajem čak i neke floskule, dobar dio tog praznog govora u kojem se stvari samo konstatuju, u kojem se uvijek govori o BiH s njenom perspektivom, nudi nam se šansa, a sve se to prebacuje na teren domaće politike. Diplomate koji ovdje borave, rade, ambasadori, OHR, svi mogući uredi – jako dobro znaju ko su glavni problemi u Bosni i Hercegovini i, da se na nalažemo, oni, ako žele, to mogu riješiti u mnogo bržem vremenskom roku nego što su ova desetljeća mrcvarenja kojima smo izloženi”, poručio je.

Na pitanje kad bi morao da postaviti klasičnu dramu o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini – koji bi to žanr bio, Mustafić ističe kako je za njega pozorište ozbiljan posao te da, stoga, takvu analogiju ne želi ni praviti.

“Toliko loše o njima mislim! Nekad smo nepravedni pa kažemo da se parlament pretvorio u cirkus. Kakav cirkus? Cirkus su ozbiljne vještine i ozbiljni artisti. Ovo nisu nikakve vještine, ovo je jedno razvlačenje pameti, već viđene stvari s jednom opskurnom retorikom u kojoj se akteri pokušavaju prediblati na malom terenu i to je potpuno sve irelevantno, osim što nam to uzima vrijeme. Zapravo, prođe nam život u tranziciji mozga, a to, izgleda, da ovdje nema kraja”, kazao je Mustafić.

Na kraju se osvrnuo i na rad Narodnog pozorišta u Sarajevu, na čijoj je sceni u petak prvi put izvedena baletska adaptacija bajke “Snjeguljica i sedam patuljaka”.

“Ponosan sam, sala je bila puna, bile su višeminutne ovacije. Inače, cijela umjetnička sezona Narodnog pozorišta se zove prvi put ili preizvedbe – u svim produkcijskim odjelima Narodnog pozorišta, a to je opera, drama i balet. Posebno sam ponosan na naš baletni ansambl zato što smo nakon pandemije, nakon rekonstrukcije baletnog ansambla, napravili nekoliko izvrsnih baletnih produkcija od autohtonog baleta kao što je ‘Sjećaš li se… Sjećaš li se Dolly Bell?’, ‘Carmen; Bolero’, ‘Romeo i Julija’. To su sve produkcije koje su već izazvale interes regiona i drago mi je da je ansambl baleta internacionalnog karaktera.”

Ovih dana Narodno pozorište u Sarajevu obilježava 103 godine postojanja, podsjetio je i poručio da mu je rođendanska želja da sva pozorišta u Bosni i Hercegovini imaju stalan budžet, te da se u nekim gradovima koji to zaslužuju kao kulturni centri u Bosni i Hercegovini otvore pozorišta.

“Tu mislim na Travnik, Goražde, Bihać i Brčku”, poručio je bh. režiser Dino Mustafić u emisiji FTV-a Rezime sedmice.

Visoko.ba/federalna.ba