Iako je neizvjesno da li će Elon Musk kupiti Twitter, njegova prošlosedmična ponuda od 43 milijarde dolara i obećanje da će donijeti slobodu govora i povjerenje javnosti u Twitter, izazvala je nedoumice kod investitora ali i zabrinutost među stručnjacima zbog bojazni da tehnološki rukovodioci ionako imaju previše kontrole nad govorom na mrežama, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa.
Najbogatija osoba na svijetu izazvala je pometnju prošle sedmice pošto je zaobišla upravni odbor Twittera i stavila ponudu od 43 milijarde dolara direktno dioničarima te društvene mreže, ukazuje Bloomberg.
Milijarder je ponudio 54,20 dolara po dionici za društvenu mrežu, što je navelo Twitter da 15. aprila usvoji takozvanu odredbu o “otrovnim pilulama” kako bi Musku ili grupi investitora otežao sticanje dionica u kompaniji preko 15 odsto.
Kupovina je daleko od izvjesne, čak i bez odbrambenih taktika odbora kompanije, ocjenjuje Bloomberg i dodaje da je i Musk 14. aprila rekao da nije siguran da li će zaista moći da preuzme kompaniju, mada je naveo da ima rezervni plan, ne iznoseći detalje.
Protekle dvije sedmice, Musk je kroz regulatorne podneske, tweetove i intervju pokazao kako i šta misli o kompaniji Twitter i šta bi uradio ako bi uspješno preuzeo taj društveni medij koji koristi više od 200 miliona ljudi širom svijeta, piše Wallstreet Journal.
Samoproglašeni poštovalac “apsolutne slobode govora”, ističe list, rekao je da je Twitter “de facto gradski trg” i da je “veoma važno da postoji besplatna inkluzivna arena za slobodu govora”. Također je naglasio da bi za njega glavni prioritet bila eliminacija “vojske botova” na Twitteru, koji spamuju naloge i varaju.
Naglasio je da bi Twitter trebalo da bude oprezniji kada odlučuje hoće li ukloniti tweetove ili trajno zabraniti korisnike. Platforma također treba da prati zakone zemalja u kojima pruža usluge, rekao je Musk dodajući da bi Twitter kada unese promjene kako bi pojačao ili smanjio doseg tweeta, trebalo korisnicima da da uvid u ono što se dogodilo.
U regulatornom podnesku Musk je istakao da želi da se Twitter povuče s berze što bi, kako ističe list, vjerovatno olakšalo Musku da sprovede željene promjene u kompaniji, budući da bi veći dio pritiska dioničara tada nestao.
Musk tek treba da objasni kako će donijeti slobodu govora i povjerenje javnosti na Twitter pošto je mnoge investitore ostavio u nedoumici oko ozbiljnosti namjere preuzimanja jedne od najvažnijih društvenih mreža, piše Financial Times.
Iznoseći ponudu od 43 milijarde dolara direktno dioničarima kojima je obećao da će “zavoljeti” bogatu premiju koju nudi, Musk je izabrao nekonvencionalan pristup zaobilaženja upravnog odbora. Ponudu je opisao i kao korisnu za čovječanstvo, obećavajući slobodu govora i promjenu upravljanja kompanijom.
Ipak, ukazuje londonski list na mišljenja stručnjaka, izlazak u javnost s neprijateljskim pristupom za Twitter bio je “veoma neobičan” potez koji mnogima nije olakšao procjenu njegovih pravih namjera. Direktori Twittera bili su u poziciji da pokušavaju da procjene ne samo da li je cijena koju je nudio poštena, već i da li je on uopšte spreman da je plati.
Muskov pokušaj da svoju ponudu umota u zastavu slobode govora također je, naglašava Financial Times, izazvao skeptičan odgovor mnogih stručnjaka. Muskovu tvrdnju da Twitter potiskuje slobodu govora, mnogi su odbacili kao naivnu tvrdnju koja nije uzela u obzir višegodišnje napore da se iskorijene govor mržnje i dezinformacije.
Stručnjaci za bezbjednost na društvenim medijima zabrinuti su činjenicom da bi druga velika kompanija mogla da dođe pod kontrolu samo jedne osobe, ukazuje Washington Post, ističući da se iza kontroverze oko Muskove ponude da kupi Twitter krije debata o tome da li tehnološki rukovodioci već imaju previše kontrole nad govorom na mreži.
Ako Musk preuzme kontrolu nad Twitterom, to bi moglo da poveća pritisak na kreatore politike u SAD da regulišu kompanije društvenih medija, rekli su bivši zvaničnici za Washington post. Stručnjaci ipak smatraju da potpuno nove institucije moraju da zažive u narednoj deceniji kako bi upravljale informacionim prostorima.
List ukazuje i da zagovornici građanskih prava smatraju da bi “objave bez pravila” mogle da naškode ženama, manjinama i svima koji nisu naklonjeni establišmentu.
Visoko.co.ba/federalna.ba/Beta
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.