Muhamed bin Salman – između autokrate i reformatora

Prestolonasljednik Saudijske Arabije, princ Muhamed bin Salman, također poznat kao MBS, transformiše i modernizuje ovu duboko konzervativnu zemlju.
Ipak, istovremeno, on je uvukao Saudijsku Arabiju u rat s Jemenom, pritvarao je demonstrantice za ljudska prava, islamske učenjake i blogere. Za njega se sumnja da stoji iza ubistva kritičara Džamala Hašodžija u Istanbulu prije godinu dana, navodi BBC u tekstu posatvaljajući pitanje ko je čovjek koga zovu MBS?

Džeda, septembar 2013. Dvorska straža otvara kapiju pod vrelim suncem na obali Crvenog mora dok ekipa novinara BBC-a ulazi u područje palače. Trebalo je nekoliko dana da se dobije sastanak s tadašnjim prestolonasljednikom i ministrom odbrane Salmanom bin Abdulazizom, opisuje BBC.

Nekoliko godina ranije, u 2004., princ Salman bio je guverner Rijada kada je ekipa BBC-evih novinara napadnuta iz zasjede u kojoj je jedan novinar teško ranjen, a kamerman ubijen.

Danas je Salman kralj, ali krhkog zdravlja. Bio je svjedok mnogih, nevjerovatnih promjena. Kao guverner saudijske prijestolnice pet dugih decenija, posmatrao je kako se transformiše iz pustinjskog grada od 200.000 stanovnika u metropolu u kojoj vrvi više od pet miliona ljudi.

Njegov sin, Muhamed, često je prisustvovao sastancima koje je njegov otac držao, sjedeći iza njega i zapisujući ono što čuje i vidi u rokovnik.

Uvijek je bio tih, povučen i malo poznat. Niko nije mogao znati da bi samo nekoliko godina kasnije on mogao postati najkontroverzniji ali i najmoćniji lider koji je arapski svijet vidio.

Drugi dan oktobra prošle godine, Džamal Hašodži je ušao u neupadljivu zgradu bež boje u Istanbulu.

Istaknuti novinar i otvoreni kritičar MBS-a, on je bio u posjeti saudijskom konzulatu kako bi ovjerio papire za razvod.

Međutim, kada je ušao, nadvladao ga je tim sigurnosnih i obavještajnih agenata iz Rijada. Ubili su ga, raskomadali i riješili su se njegovog tijela, koje još uvijek nije pronađeno, navodi dalje u tekstu BBC.

Više hiljada ljudi je poginulo u ratu koji je razorio Jemen, a mnogi od tih u zračnim udarima na čijem čelu je bila Saudijska Arabija. Više stotina Saudijaca kritikovalo je politiku MBS-a i oni su svi u zatvorima.

Interesantno je kako je trebalo da se desi ubistvo ovog novinara da okrene veći dio svijeta protiv saudijskog prestolonasljednika.

Uprkos zvaničnim demantima Saudijske Arabije, zapadne obavještajne službe vjeruju da je, u najmanju ruku, veoma vjerovatno da je MBS znao unaprijed o akciji ušutkivanja Hašodžija. Ako je vjerovati izvještajima, CIA, čak, smatra da je on naredio njegovo ubistvo.

U intervjuu za CBS, koji je emitovan 29. septembra, prestolonasljednik je u emisiji “60 minuta” čak preuzeo “punu odgovornost” za ono što se desilo. U ranijem intervjuu za PBS, rekao je da se to desilo “pod njegovim nadzorom”.

Međutim, treba imati na umu da ovo nije isto kao priznavanje krivice, koju on još uvijek poriče.

Ključna karika u ovoj čitavoj, užasnoj misterij oko ubistva je jedan od najbližih bivših savjetnika MBS-a, 41-godišnji bivši zapovjednik zračnih snaga, Saud al-Kahtani.

Sve dok ga nisu otpustili s posla ubrzo nakon ubistva Hašodžija, po nalogu kralja Salmana, bio je neslužbeni zaštitar prestolonasljednika na svemoćnom kraljevskom dvoru.

Kažu da je Kahtani vodio agresivnu strategiju kibernadzora kojom su se nadzirale aktivnosti državljana u zemlji i inozemstvu uz korištenje intruzivnih softverskih programa. Prema nekim izvještajima, ovo uključuje pretvaranje mobilnih telefona u uređaje za prisluškivanje bez znanja vlasnika.

Bilo ko, ko je kritikovao MBS-a ili njegovu politiku našao se na meti zlostavljačkih i prijetećih poruka na društvenim mrežama. S preko milion pratilaca na Twitteru, Kahtani je bio u mogućnosti da mobilizira “armiju muha” koji bi maltretirali i sramotili one koje su smatrali neprijateljima.

Do ljeta 2017., saudijski blogeri, borci za demokratiju, aktivisti za ljudska prava i drugi privođeni su i zatvarani. Džamal Hašodži je znao da je i on u opasnosti.

U junu te godine, tokom istog mjeseca kada je MBS postao prestolonasljednik, Hašodži je izašao iz Saudijske Arabije dok je mogao. Otišao je u izgnanstvo u SAD.

Ovaj 59-godišnji novinar uvijek se nazivao patriotom. Bio je medijski savjetnik saudijskom ambasadoru u Londonu početkom 2000-ih.

Nakon što se preselio u SAD, pisao je kolumne za Washington Times u kojima je postajao sve kritičniji prema autokratskom stilu MBS-a. Čini se da je prestolonasljedniku to zasmetalo.

Počeo je dobijati telefonske pozive iz Rijada da se vrati u državu, a obećavali su mu siguran prolaz, čak i posao u vladi.

Hašodži im nije vjerovao. Prijateljima je govorio da su Kahtani i njegova ekipa hakovali njegov mail i poruke na mobitelu i čitali su poruke koje je razmjenjivao s drugim disidentima.

Hašodži i drugi planirali su da pokrenu pokret za slobodu govoru arapskom svijetu. Imao je 1,6 miliona pratilaca na Twitteru i bio je jedan od najistaknutijih novinara na Bliskom istoku.

Za MBS-a i njegove bliske savjetnike, Hašodži bi djelovao kao jasna i trenutna prijetnja iako je princ ovo negirao u intervjuu za CBS.

Historijski gledano, bilo je nekoliko slučajeva da je saudijsko rukovodstvo otelo brojne “zastranjele” građane, čak i prinčeve, i odvelo ih u Rijad, kako bi ih “vratili u red”. Ali nisu nikad izvršili ubistvo. Atentat u stranom gradu bio bi drastičan odmak od njihovog uobičajenog modus operandija.

Hašodžijeva smrt brzo je postala međunarodni skandal.

Poslije početnog, zbunjujućeg objašnjenja šta se moglo dogoditi Hašodžiju u Istanbulu, saudijske vlasti su se jako potrudile da MBS-a udalje od skandala.

Rekli su da to je bila operacija koja je krenula naopako i tokom koje su ljudi prekoračili svoje naredbe ili uzeli stvari u svoje ruke. Ali, CIA i druge zapadne obavještajne agencije došle su u posjed jezivih audio snimaka koje je turska obavještajna agencija MIT potajno snimala u saudijskom konzulatu.

A kad su SAD uvele sankcije protiv 17 osoba za koje se sumnja da su umiješani u ubistvo, Saud al-Kahtani je bio na vrhu liste.

Do danas još uvijek ne postoje jasni dokazi koji povezuje MBS-a sa ubistvom.

Međutim, povjerljivi dokumenti CIA-e, do koje je došao Wall Street Journal, pokazuju najmanje 11 tekstualnih poruka koje su MBS i Kahtani razmijenili prije, tokom i nakon ubistva Hašodžija.

U augustu prošle godine, prije ubistva, Saud al-Kahtani objavio je indikativan tweet.

– Da li mislite da je donosim odluke bez uputsva? Ja sam uposlenik i izvršitelj naredbi Kralje i Prestolonasljednika – napisao je on.

Niko nije sugerisao da je kralj Salman na bilo koji način povezan s ubistvom. Ali se čini da je plan nastao u unutrašnjem krugu njegovog najdražeg sina.

Jedan britanski obavještajac kazao je da je nemoguće da MBS nije znao ništa o tome.

Ostaje pitanje gdje je Kahtani i zašto mu se ne sudi, navodi BBC.

Saudijski ambasador u Londonu, princ halid bin Bandar al-Saud rekao je da je Kahtani uklonjen sa svoje funkcije i da je pod istragom. Ako bude zaključeno da je umiješan, bit će krivično gonjen, kazao je ambasador. Međutim, izvještaji iz Rijada pokazuju da, iako se pritajio, nije pritvoren.

– Ne pojavljuje se na sudu, ali je još muvijek uključen u pitanja oko kiber sigurnosti i druge projekte. On se pritajio, ali oni još uvijek koriste njegovu ekspertizu. Za ljude oko MBS-a, Kahtani je osoba koja se žrtvovala za njih. Da, operacija u Istanbulu je krenula naopako, ali je on izvršio svoje naredbe – kazala je osoba bliska unutrašnjem krugu MBS-a.

Saudijci sude 11 osoba zbog ubistva Hašodžija. Proces je počeo u januaru ali još uvijek nema naznaka da će biti presuda.

Bez obzira na konačan ishod tajnovitog suđenja, jedno je jasno – ubistvo Hašodžija nanijelo je ogromnu i trajnu štetu svjetskoj reputaciji MBS-a i Saudijske Arabije.

Noć je, sredina decembra u predgrađu Dirija, izvan prijestolnice Rijada. Velika grupa mladih Saudijaca zapadnjački obučena pleše uz muziku, držeći mobitele u rukama dok laseri i raznobojna svjetla šaraju po velikoj hali.

David Guetta, francuski DJ, nalazi se na pozornici. Na istom mjestu, žene uživaju u svojim nedavno stečenim slobodama vožnje automobila dok se mnoge parkiraju na parkingu ispred u sportskim automobilima. Najavljeni su koncerti Black Eyed Peasa i Enrique Iglesiasa.

Ovo je nova Saudijska Arabija, odobrena dekretom prestolonasljednika koji je želi modernizirati. Zabava je in, kulturološka izolacija out.

Za svakog ko je posjetio ili živio u Saudijskoj Arabiji u posljednjih 40 godina, ovo je nevjerovatno transformacija.

Ovakvo slobodno miješanje spolova i zabavna atmosfera bila bi nezamislliva do nedavno, zabranjena od strane konzervativnih vjerskih vođa koji se oslanjaju na podršku kraljevske porodice kako bi opravdali svoj legitimitet.

Saudijska Arabija imala je asketsko javno lice bez radosti. Bila je mjesto gdje je mutawa, odnosno vjerska policija, zatvarala nargila barove u Rijadu i naređivala prodavnicama da ne puštaju muziku u sklopu svog strogog tumačenja šerijata.

Otkako je postao prestolonasljednik 2017. godine, MBS je krenuo – uz kraljevu podršku – da preokrene ova imidž Saudijske Arabije kao zone bez zabave. Kino dvorane, žene koje voze, javna zabava – sve je bilo zabranjeno godinama. Sada, rekao je, želi da svoju zemlju učini prijatnijom.

– Ono što se desilo u posljednjih 30 godina nije Saudijska Arabija. Nakon iranske revolucije 1979. godine, ljudi su željeli da kopiraju ovaj model u različitim zemljama, jedna od njih je Saudijska Arabija. Nismo znali kako da se nosimo sa tim. A problem se proširio po cijelom svijetu. Sada je vrijeme da se toga riješimo – rekao je princ u oktobru 2017.

Ustvari, Saudijska Arabija, duboko plemenska i konzervativna zemlja, nikada nije uživala u čarima i distrakcijama urbanih arapskih mjesta kao što su recimo Kairo ili Bagdad. Ipak, MBS-ove riječi bile su upravo ono što je Bijela kuća željela da čuje.

Do tada su već uspostavljene bliske veze Washingtona i novog prestolonasljednika. Donald Trump izabrao je Rijad za svoju prvu inozemnu predsjedničku posjetu u maju 2017., a njegov zet Jared Kushner formirao je blizak radni odnos s MBS-om.

Slijedeći “umjereni islam”, MBS je izdavao dozvole za javne koncerte, pa čak i koptsku kršćansku misu.

U njegovoj državi, njegova popularnost je naglo porasla, posebno među pretežno mladom populacijom koja je umorna od vladavine muškaraca starijih po pola stoljeća od njih. MBS ima samo 34 godine – prvi je lider s kojima se mladi Saudijci mogu poistovjetiti.

– Obožava brzu hranu, poput hot-dogova, i pije puno dijetnih kola – kaže jedan zaljevski biznismen, koji ne želi da bude imenovan. Za MBS se kaže da je odrastao igrajući Call of Duty i da je veliki obožavalac tehnologije, kaže na kraju analize BBC.

Visoko.co.ba/vijesti.ba