Jedan od učesnika posljednje javne rasprave o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole Općini Visoko za izgradnju objekata prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja komunalnog otpada bio je i mr.sci. Elvedin Šabanović kojeg smo pozvali i pitali za mišljenje ovim povodom. Profesor Šabanović nije krio svoje razočarenje neučešćem šire javnosti u ovom problemu što je u nizu jedan od pokazatelja dokle smo došli u oblasti okoliša kada je u pitanju naša općina i oni koji je vode, ali i iskorištavanja niskog stepena svijesti kod stanovništva uopće, na što nas Šabanović posebno upozorava. Ovome prvom u prilog sigurno ide šturo saopćenje na službenoj stranici naše Općine, koje citiramo:
„Danas je u Velikoj sali općine Visoko održana Javna rasprava o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole Općini Visoko za izgradnju objekata prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja komunalnog otpada. Mahir Hadziabdić , direktor konsultanstke kompanije ”Enova”, Suada Numić- predstavnik Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Azra Velagić-program manager na ovom projektu, te Anela Rodić, dipl.politolog, prezentirali su koncept plana ovog projekta, njegove zakonske osnove, te ekonomske i ekološke benefite koji bi se ostvarili realizacijom ovog projekta.“
„Ovo je prije svega politički projekat ili ga nazovite kako vam je želja, a ne onaj koji bi nam donio značajnije ekološke benefite u odnosu na one koje smo već ostvarivali. Ne znam doista zašto se Očazi forsiraju toliko, a ako se već neko poziva na benefit onda mu ja postavljam direktni argument: Šta je sa ekonomskim ostvarenjem tokom svih ovih godina odlaganja otpada u Očaze koje je moralo rasti na račun minimalnih ili skoro za postojeću prirodu nebitnih ulaganja u održavanje deponije u Očazima? Gdje smo svih ovih godina ulagali sav taj novac od besplatnog deponovanja u Očazima? Sljedeći argument je ono što sam i rekao na održanoj raspravi, zaista, samo dva razloga mogu biti zašto su Očazi desetogodišnji kamen spoticanja ako govorimo o odvozu i deponovanju otpada: ili narod ne razumije politiku okoliša koja mu se nudi, ili Očazi doista nisu odgovarajuće mjesto za bilo kakve daljnje manipulacije sa odlaganjem otpada u što sigurno spada i izgradnja pretovarne stanice sa reciklažnim dvorištem? Mišljenja sam da ne bi bilo nikakvih problema (ako ih uopće ima) sa izgradnjom da je ona predviđena na nekoj prirodi prikladnijoj lokaciji koje naša općina ima. Vidite, konsultant je tu da naplati napisanu Studiju, i on radi kako mu investitor nalaže nema tu posebne priče oko izbora mjesta za građenje ovakve infrastrukture. Širi prostor Očaza pa prema tome i prostor stočne pijace ima već riješeno dosta pitanja koja bi ostala otvorena ako bi se centar gradio npr. negdje u unutrašnjosti terena bez obzira što bi to za prirodu i stanovništvo bilo prikladnije.To će Vam potvrditi i iz Općine. Električna struja, odvodnja otpadne vode obzirom na blizinu korita rijeke Bosne, riješen imovinsko-pravni status lokacije, blizina cestovne infrasturkture sve to pojednostavljuje ovaj projekat i u drugi plan se ostavljaju posljedice po tri najvažnije sastavnice životne sredine u Očazima neposredno uz korito rijeke Bosne, vodu, zemljište i vazduh. Najveći benefit je očuvati postojeću prirodu Očaza koju smo zdušno uništili za sve ove godine o čemu potvrđuju i pojedini dijelovi napisani u Studiji. Bilo kako bilo, mišljenja sam da će se CUO graditi na previđenoj lokaciji, ostaje samo pitanje kakvu i koliku ćemo korist imati kada lokalno stanovništvo u svojoj zakašnjeloj pameti podigne glas, završio je svoj istup prof. Šabanović.“
Podsjećamo, jedna od prvih blokada pristupa deponiji od strane lokalnog stanovništva dogodila se u avgustu mjesecu 2002. godine. Tom prilikom je postignuto obećanje nadležnih organa da će deponija biti sanirana, te da će se napraviti odgovarajuća glinena barijera kako bi se zaštitio tok rijeke Bosne. Međutim, deponija je privremeno sanirana na način da je postojeće smetljište prekriveno slojem zemlje, nakon čega se nastavilo sa ponovnim odlaganjem otpada i to je bila dugogodišnja praksa. 2006. godine Javno komunalno preduzeće na lokalitet, u dijelu koji se nalazi u blizini lijeve obale rijeke Bosne, deponuje preventov tečni otpad nastao preradom kože. 13.08.2006. godine građani MZ Zimča ponovo vrše blokadu pristupa deponiji uz nastojanje da krizni štab mjesne zajednice uključe u proces pregovaranja sa sa predstavnicima općinskih organa. U Protokolu o međusobnim pravima i obavezama vezanim za korištenje lokaliteta Očazi za deponovanje krutog otpada do 31.12.2006. godine, koji je nastao kao rezultat pregovora, (čiji su potpisnici predsjednik Savjeta MZ Zimča s jedne, i tadašnji načelnik Općine Visoko s druge strane), u tački 2. se kaže: “Mjesto odlaganja i daljni način deponovanja krutog otpada na lokalitetu Očazi, kao i sanacija lokaliteta, će se definirati na kvalitetan način u saradnji sa predstavnicima MZ Zimča, općinom Visoko i JKP preduzećem Visočica Visoko…“
Iako zakonski utemeljeno, prostor u Očazima do današnjeg dana nije saniran na način koji je prihvatljiv za okoliš i stanovništvo, i bezveze je dovoditi u vezu sa CUO od čije će izgradnje kako se insinuira ovisiti njena daljnja uspješnost.
