Rat u Ukrajini i krizu na svjetskom nivou mnogi vide i kao šansu za Bosnu i Hercegovinu – da preko reda i standardnih procedura uđe u Evropsku uniju. Značilo bi to, tvrde, stabilnost i sigurnost za, inače, nesigurno područje. Provjeravamo. Možemo li preko reda i praznih ruku na vrata Evropske unije?
Kome rat, a kome brat? Kroz narušen mir u svijetu do prosperiteta u državi. Kriza u Ukrajini šlagvort je za Bosnu i Hercegovinu. Historijski čas i šansa za ubrzan put ka Evropskoj uniji. Sve bez reformi i bilo kakvog truda. Drugi za nas.
“Trenutak je da se sa zemljama Zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odgađanja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih 6 dana. EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU”, poručuju Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko, bivši visoki predstavnici u BiH.
Pod parolom jedinstva i vječne borbe dobra i zla svijet se ujedinio, a Bosna i Hercegovina ponovo našla u centru. Trusno smo tlo i, očito, za sve prvi u redu za mogući sukob. Stabilnost nam je odavno upitna, pa bi Evropska unija mogla biti karta spasa.
“Koliko god je ovo tegobno za Ukrajinu, ovo je šansa za nas i za ukupan odnos EU. Ovo je šansa da i mi prođemo mimo nekih klasičnih, vrlo teških procedura ka evropskim integracijama, ne samo NATO-u nego i EU. Ako su Bugarska i Rumunija bez procedura mogle ući u EU, što mi sad ne možemo?”, pita Irfan Ajanović, stručnjak za ustavno pravo.
Ne možemo, jer do sada nismo uradili gotovo ništa. Kandidatski status postao je protokolarna želja, 14 prioriteta Evropske komisije ostali slovo na papiru. Umjesto njih – država blokirana, napredak u snovima, a građani sve bliže noćnim morama.
“Mi se nadamo tome da će nam progledati kroz prste godinama. Ali ne možemo govoriti da možemo ići prema EU ako ne ispunjavamo ono što se od nas zahtijeva. BIH još nije dobila ni kandidadski status, o početku pregovora da ne govorim. Morat ćemo da realiziramo i implementiramo sve ono što se može realizirati i implementirati za proces evropskih integracija”, navodi Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.
“Ono što jeste moguće, jeste da EU zemlje članice kroz ovo što se dešava u Ukrajini kroz najave onog što bi se moglo desiti u Moldaviji i strahove spram onog što bi se moglo desiti u regionu, može se desiti da zemljama ponude proces koji vodi do određenog međucilja”, objašnjava Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
Dakle, i u najboljem scenariju daleko smo od cilja. U situaciji globalne krize i one, potencijalne na Zapadnom Balkanu, svaka riječ dva puta se mjeri. Pa se od Evropske unije, u svakom slučaju, traži signal.
“Bilo koja vlada koja želi trenutnu situaciju da iskoristi kako bi ispunila želju ili se naslonila na vazdušne sirene koje dolaze od Ruske Rederacije bi naišle na jednako snažan odgovor Evropske unije kakav je naišla Ruska Federacija”, dodaje Ćerimagić.
Mjesta ima, ali je lista čekanja duga. Nedavno smo obilježili neslavnih šest godina od dana predaje aplikacije za članstvo. U međuvremenu, oborili smo i neslavni rekord: najduže od zemalja regije čekamo na kandidatski status. Po svemu sudeći, s razlogom.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.