PreporukaModernim ljudima su bila potrebna tri pokušaja – i 12.000 godina –...

Modernim ljudima su bila potrebna tri pokušaja – i 12.000 godina – da koloniziraju Evropu

Bila su potrebna tri odvojena talasa modernih ljudi da koloniziraju Evropu u periodu od prije 54.000 i 42.000 godina. To je ključni zaključak naučnika koji su proučavali pećine u dolini Rone, gdje su otkrili dokaze da je Homo sapiens morao napraviti tri odlučna pokušaja da krene prema zapadu i sjeveru iz zapadne Azije prije nego što je mogao da opstane na kontinentu.

“Prva dva od ovih talasa su propala, ali je treći uspio prije oko 42.000 godina”, rekao je Ludovic Slimak sa Univerziteta u Toulouseu, koji vodi iskopavanja u Francuskoj. „Nakon toga, moderni ljudi su preuzeli vlast u Evropi. Neandertalci, koji su evoluirali na kontinentu, izumrli su.”

Istraživanje grupe, objavljeno u časopisu Plos One, kontroverzno je jer implicira da je za naseljavanje naše vrste u Evropu bilo potrebno oko 12.000 godina. Daleko od brzog preuzimanja vlasti, tranzicija modernih ljudi na kontinent bila je dugotrajna afera koja je uključivala putovanje duž Mediterana prije nego što su naši preci krenuli na sjever dolinom Rone. Rad također dovodi u pitanje porijeklo jedne od ključnih industrija kamenih alata u prahistorijskoj prošlosti koja je otkrivena u središnjoj Francuskoj. Oni su poznati kao Châtelperronian alati, litičkoj industriji koja je dobila ime po selu u kojem su oruđa prvi put pronađena u 19. vijeku.

Ono što je najvažnije, ovi alati, koji se odlikuju svojim elegantnim, vitkim oštricama i sofisticiranom konstrukcijom, od tada su pripisali – mnogi, ali ne svi naučnici – neandertalskim proizvođačima alata. Ovi istraživači tvrde da alati pokazuju da su neandertalci bili sposobni za naprednu proizvodnju alata i složeno ponašanje.

Ali Slimak odbacuje ovo gledište. “Alatke iz Chatelperrona su ručni rad modernih ljudi, a s obzirom na njihovu sličnost s kamenim oruđem koje se izrađivalo na Bliskom istoku, zaključujemo da ih je tamo donio Homo sapiens kada su se preselili u Evropu.” To je tvrdnja koja će sigurno izazvati kontroverzu, rekao je profesor Chris Stringer iz londonskog Prirodnjačkog muzeja. “Ovo je provokativan i ambiciozan rad”, rekao je on za Observer. „Konkretno, tvrdi se da je Chatelperronian kamena industrija, za koju se obično pretpostavlja da je proizvod neandertalaca, zapravo djelo Homo sapiensa. Pretpostavljene asocijacije neandertalskih fosila s Chatelperronijskim alatima stoga moraju biti nevažeće, kaže on.”

Slimak je također u prethodnim radovima tvrdio, da su moderni ljudi, koji su se prvi put pojavili iz Afrike prije oko 60.000 godina, možda bili naoružani lukovima i strijelama, barem sudeći po sićušnim 54.000 godina starim šiljatim kamenim alatima – koji vrlo liče na vrhove strijela – koji su pronađeni u pećini Grotte Mandrin u dolini Rone. Ova tehnologija – koja omogućava lovcima da ubijaju na daljinu bez ugrožavanja sebe – dala bi pridošlicama vitalnu prednost u odnosu na lokalne neandertalce. Međutim, nakon perioda od oko 40 godina, ova prva grupa modernih ljudi nestala je iz fosilnih zapisa, a mjesto su kasnije ponovo zauzeli neandertalci. Ako su naši preci bili bolje opremljeni, zašto se ovaj prvi upad u Evropu završio na ovaj način? Slično tome, zašto je drugi talas – koji se vjerovatno dogodio prije oko 44-46.000 godina – također završio neuspehom?

Jedan odgovor je direktan, kaže Slimak. Tim ranim talasima ljudi jednostavno je nedostajao broj. On vjeruje da je u naselju Grotte Mandrin bilo do 100 muškaraca, žena i djece. “To možda nije bilo dovoljno da održe njihovu biološku snagu i možda nisu mogli razmijeniti gene s lokalnim neandertalcima jer je plodnost među njima bila loša”, dodao je. Međutim, on je odbacio ideju da su odnosi između neandertalaca i modernih ljudi loši. Zapravo, svaka indicija sugerira da su dvije grupe bile u dobrim odnosima.

Zatim je došao treći talas, a ovoga puta izgleda da su naši preci imali brojke, dodao je Slimak. „Treći put kada su došli, moderni ljudi su to učinili sa zaista ogromnim talasom ljudi i počeli da grade društvene mreže, ne sa neandertalcima, već sa pojedinačnim malim odvojenim grupama Homo sapiensa kako bi izgradili ogromnu mrežu širom Evrope. I na kraju, to je ono što je započelo propadanje neandertalaca u Evropi.”

 

 

 

Visoko.co.ba/federalna.ba/The Guardian


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE