Ekonomski oporavak svijeta od pandemije koronavirusa se nastavlja, ali usporeno, rekla je izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva u online govoru na videosastanku ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20.
Međunarodni ekonomski portali vijesti su prenijeli da je Georgieva podsjetila da je prije tri sedmice MMF smanjio svoju prognozu globalnog rasta na 4,4 posto, djelomično zbog revidiranja procjene izgleda rasta u Sjedinjenim Državama i Kini.
Ona je naglasila da od tada ekonomski pokazatelji pokazuju slabiju dinamiku rasta u 2022. godini zbog pojave nove varijante korona virusa – omikrona i poremećaja u lancu snabdijevanja koji su dugotrajniji nego što se očekivalo. Istovremeno, inflacija je i dalje visoka u mnogim zemljama, finansijska tržišta su nestabilnija, a geopolitičke tenzije su naglo porasle.
“Snažna međunarodna saradnja i izuzetna fleksibilnost politike bit će od vitalnog značaja za savlađivanje složene ‘staze s preprekama’ 2022. godine“, rekla je ona, fokusirajući se na tri prioriteta politike.
Prvo, moraju se pojačati napori u borbi protiv onoga što bi se moglo opisati kao “ekonomski dugoročni COVID”.
MMF predviđa da će ekonomski gubici od pandemije biti skoro 13,8 biliona američkih dolara do kraja 2024. godine, a verzija koronavirusa omikron podsjeća da je kontinuirani i inkluzivni oporavak nemoguć dok se pandemija nastavlja, upozorila je Georgieva.
U takvim okolnostima, rekla je ona, najbolji način djelovanja je da se, uz osiguravanje vakcina, pređe i na osiguravanje da svaka zemlja ima jednak pristup sveobuhvatnom “kompletu alata za COVID-19” koji sadrži testove i sredstva za liječenje.
Drugo, mnoge zemlje će morati primijeniti strožu monetarnu politiku. U kontekstu visokog stepena neizvjesnosti i značajnih razlika između zemalja, makroekonomske politike moraju biti pažljivo kalibrisane u skladu s okolnostima svake zemlje. Treba smanjiti i rizik od utjecaja potencijalnih vanjskih posljedica na tržišta u razvoju i zemlje u razvoju.
“Moramo se boriti protiv inflacije, a da ne narušimo oporavak”, rekla je šefica MMF-a.
Treće, države moraju dati veći prioritet fiskalnoj održivosti. Hitne fiskalne mjere sprovedene tokom krize pomogle su da se spriječi nova velika recesija. Ali one su također podigle nivoe duga na rekordno visoke. “Tokom 2020. smo vidjeli najveće povećanje duga za godinu dana od Drugog svjetskog rata, pri čemu je globalni dug – i javni i privatni, porastao na 226 biliona dolara”, rekla je Georgieva.
Ona je ukazala da dok se mnoge zemlje suočavaju sa sve većim dugom, mora se dati prioritet pomaganju onim zemljama kojima je potrebno restrukturiranje duga. Udio zemalja sa niskim dohotkom koje su pod visokim rizikom ili već imaju problem zbog dugova, udvostručio se od 2015. godine – sa 30 posto u ukupnom broju zemalja, na 60 posto danas, a mnoge se suočavaju sa hitnom potrebom da restrukturiraju dug, rekla je šefica MMF-a.
Visoko.co.ba/federalna.ba/Beta
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.