U Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je manje mladih. Prema dostupnim podacima, u našoj državi je oko 600.000 mladih u dobi od 18 do 30 godina. No, taj broj je sve manji, jer mladi masovno odlaze iz Bosne i Hercegovine, često i odmah nakon srednje škole, u potrazi za boljim životom.
Aida Mustafić je jedna od brojnih mladih ljudi koji nailaze na nepravde u bh društvu.
Kao i hiljade mladih u Bosni i Hercegovini i ona je u potrazi za poslom. Njena priča vezana je za utvrđene neregularnosti na konkursima u određenim srednjim školama, u kojima je konkurisala na radno mjesto.
“U međuvremenu sam ponovo poslala žalbu Školskom odboru na novo obavještenje koje mi je stiglo. Čekam, iskreno, da mi jave, kako bih mogla vidjeti šta se to desilo . Kako manje imam bodova sada, u odnosu na prvi konkurs?! Po mom mišljenju, ovog puta sam poslala i bolju dokumentaciju. Više dokumenata koji su po konkursu koji je raspisan, a za koje je naznačeno da će se bodovati”, govori Aida, inače profesorica turskog jezika i književnosti.
Kaže da je nakon uvida u dokumentaciju vidjela da je bila jedini kandidat koji je formalno-pravno zadovoljio uslove konkursa. No, primljena su dva kandidata koja nisu po konkursu zadovoljila niti formalno-pravne uslove, a nisu pristupili ni pismenom testu, tvrdi ona.
Zbog svega ovog, kao i dodatnih poteškoća u bh sistemu, sve više mladih se odlučuje napustiti državu.
“Tema – Odlazak mladih iz BiH je zasigurno tema o kojoj bismo mogli jako dugo pričati. Međutim, problem je u tome što o tome ne pričaju oni ljudi koji bi mogli nešto da primijene. Sama činjenica da je Bosnu i Hercegovinu u periodu 2013-2019. napustilo preko pola miliona ljudi, i da se od tih pola miliona njih 85.000 odreklo državljanstva BiH bi bio alarm za bilo koju normalnu uređenu državu, za bilo koji društveni sistem”, upozorava aktivistkinja Adela Gosto.
I pandemija korona virusa dodatno je pogoršala ionako lošu sliku zasposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini. Veliki broj njih ostao je bez posla. Najviše onih koji su bili angažovani u ugostiteljstvu i turizmu.
“Gubici su milionski! Meni je na prvom mjestu žao onih koji su uložili u turizam, koji su se zadužili… Turizam je sigurno bio grana koja je privačila ljude da investiraju u taj vid privrede. Žao mi je velikog broja mladih ljudi koji su radili u turizmu, a koji su ostali bez posla”, govori Semir Temim, predstavnik Turističke zajednice HNK.
S obzirom na poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini, kažu ekonomski analitičari, mnogi mladi sigurnost vide u javnom sektoru, te tamo pokušavaju zasnovati radni odnos. Visoka poreska opterećenja u tzv. ‘realnom sektoru’ dovela su do toga da poslodavci daju ispodprosječne plate za radnike, što djeluje destimulativno i za mlade osobe, koje teško mogu onda zasnovati i planirati porodice. Rješenje pronalaze u odlasku van Bosne i Hercegovine. A država još nema konkretnu strategiju kako ih zadržati.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.