BiHMišić: Spremni smo i za pregovaračkim stolom i na ulici tražiti radnička...

Mišić: Spremni smo i za pregovaračkim stolom i na ulici tražiti radnička prava

Permanentan zadatak sindikata je da se bori za radnička prava. Suočeni smo sa dva problema: prvi je pitanje zaštite prava radnika, borba za kolektivne ugovore, borba za povećanje plata i borba protiv smanjenja istih; drugi problem je proizveo Zakon o radu, a to je uništavanje sindikata kao radničke organizacije, te pokušaj izolovanja sindikalnih vođa, ulazak politike u sindikate, organizovanje brojnih udara na sindikate, naglašava Mišić.

VIJESTI.BA: Savez sindikata RS organizovao je danas, povodom Međunarodnog praznika rada, mirnu protestnu šetnju na ulicama Banjaluke. Tom prilikom uputili ste zahtjeve prema socijalnim partnerima. Kakva su očekivanja u tom pogledu? Generalno, kako ocjenjujete današnji protest? 

MIŠIĆ: Savez sindikata RS tradicionalno, izuzev prošle godine, obilježava protestnu šetnju 1. maja. Međunarodni praznik rada proslavljamo na način kako to inače rade sindikati u svijetu, odnosno da tog dana slavimo svoj radnički dan protestima, jasnim porukama o problemima radnika, te jasnim zahtjevima. Prvi put smo imali tzv opasuljenje, odnosno učesnici skupa dobili su po porciju pasulja.

Mi smo planirali da na protestima učestvuju najodgovorniji ljudi Sindikata – predsjednici sindikalnih organizacija, predsjednici granskih sindikata i članovi organa. Danas je između 1.200 i 1.500 ljudi predstavljalo radnike RS koji su sindikalno organizovani.

Sa protestne šetnje uputili smo jasne poruke našim socijalnim partnerima, a prije samog 1. maja, poruke smo im poslali i sasvim službeno. U danima koji su pred nama očekujemo od naših socijalnih partnera da sjednemo zajedno i da pokušamo rješavati jedan po jedan problem. Što se nas tiče, spremni smo i za pregovaračkim stolom, ali i na ulici tražiti ono što pripada i što treba da pripada radnicima RS.

VIJESTI.BA: U svojim istupima često upozoravate na zakonska rješenja u oblasti radničkih prava. Svjedočili smo atmosferi u kojoj je usvojen novi Zakon o radu u RS. Vaš kolega, Ismet Bajramović tvrdi da zakoni idu nauštrb radnika u FBiH. Je li to slučaj i sa RS?

MIŠIĆ: RS je protiv volje radnika i sindikata, u ranim jutarnjim časovima, 28. na 29. decembar 2015. godine donijela novi Zakon o radu po hitnom postupku. Van svake pameti je donositi sistemski zakon, toliko važan kao Ustav, u hitnoj proceduri. Taj zakon je umanjio radnička prava, a koncipiran je na način da je u dobrom dijelu neprimjenjiv, odnosno neprovodiv.

Novi Zakon o radu bio je pucanj u kolektivno pregovaranje, u kolektivne ugovore. To je velika istina. Od deset granskih sindikata u realnom sektoru, samo je jedan, u telekomunikacijama, potpisao kolektivni ugovor. Opšti kolektivni ugovor nije potpisan, pregovaramo i dalje, a stali smo na iznosu regresa. Oko tog iznosa sporimo se sa Unijom udruženja poslodavaca.

Sve ono što smo govorili prije usvajanja novog Zakona o radu, u praksi se pokazalo tačnim. Oni koji su nametali taj zakon, obmanjivali su radnike, pokušali ih podijeliti, govorili su da će Zakon poboljšati prava, da će otvarati radna mjesta, da će povećati plate. Nažalost, Zakon je bio sve, samo ne to.

No, treba razumjeti da je novi Zakon o radu bio zahtjev MMF-a, a vlast u BiH na svim nivoima doživljava MMF kao slamku spasa, jer oni doprinose prihodovnoj strani budžet, u funkciji su budžeta, što je u interesu vlastima. Svaka zemlja u kojoj MMF ili Svjetska banka diktiraju reformske zakone i reforme, nesrećna je zamlja, porobljena je zemlja, a cijenu plaćaju oni koji su najmanje krivi – radnici.Dakle, svi ti zakoni su u korist kapitala i finansijskih centara moći, a nikako u korist čovjeka. Čovjek se tu gubi i nije bitan za te institucije. Strašno je da se vlasti u BiH, ali i regonu, oslanjaju na MMF i neku veliku priču o stranim investitorima, koji su uglavnom lihvari. Dakle, neko ko izvuče prirodni resurs, obespravi radnike, odnese novac i nikada ne ne vrati.

Generalno, pozicija radnika je loša sa tendencijom pogoršanja. Permanentan zadatak sindikata je da se bori za radnička prava. Suočeni smo sa dva problema: prvi je pitanje zaštite prava radnika, borba za kolektivne ugovore, borba za povećanje plata i borba protiv smanjenja istih; drugi problem je proizveo Zakon o radu, a to je uništavanje sindikata kao radničke organizacije, te pokušaj izolovanja sindikalnih vođa, ulazak politike u sindikate, organizovanje brojnih udara na sindikate.

VIJESTI.BA: O tome ste govorili uoči prvomajske protestne šetnje. Upozorili ste da je Savez sindikata izložen brojnim pritiscima, između ostalih, i pritiscima policije. 

MIŠIĆ: Ako izlazite na mirnu protestnu šetnju povodom svog radničkog praznika, te vrlo jasno kažete ko će učestvovati u tome, te koliki je broj ljudi, kao i da imate svoje radare, obezbjeđenje, onda vam dan uoči protesta policija fakturiše račun da platite, inače ništa od protesta. Iako ne postoji zakonski osnov za to. Iako nikada Sindikat nije plaćao nikakvu protestnu šetnju, odnosno okupljanje, a organizovali smo ih nebrojeno mnogo. Skoro smo imali proteste željezničara – nisu ih platili, proteste budžetskih korisnika pred Novu godinu – nisu ih platili.

Ovo je bio klasični oblik pritiska na Sindikat da se javnosti predstavi na ružan način, odnosno tako da mi plaćamo da organizujemo protest. Zamislite radnike koji nemaju novaca, radnici koji po pet mjeseci nisu primili plate, a koji su došli da traže svoja prava… Od čega oni da plate?! Sindikalna članarina se koristi za radnika i mi smo to platili.

To je bio ciljani pritisak na predsjednike sindikata, jer očigledno da nisu zaboravili 28. decembar, sve ono što se dešavalo i nisu oprostili sve ono što smo svom snagom činili, pa i ja lično, da ne usvoje Zakon o radu. Ovo je, na neki način, revanšizam, ovo naplaćivanje i ovaj pritisak. Dakle, dajte sindikati novac da biste mogli da organizujete proteste i izašli na ulicu. A mi plaćamo policiju, svi građani RS plaćaju policiju, što i treba da radimo, ali ovo je bio klasični oblik pritiska. Takođe imamo djelovanje političke stranke koja se javno ponudila da plati proteste i da se predstavi kao najveći zaštitnik radnika RS.

VIJESTI.BA: Govorite o Socijalističkoj partiji? 

MIŠIĆ: Da. Poslala sam im vrlo jasnu poruku – ako su zaštitnici radnika, neka odmah smijene ministra rada, jer on nikada i ništa nije uradio za radnike, niti se u njegovom obraćaju javnosti ikada mogla prepoznati riječ radnik i njegovo pravo, nego samo da smo mi u neoloberalnom kapitalizmu, mi moramo više da radimo, mi moramo stvoriti novu vrijednost kako bismo mogli dobiti plate. Nama je to sve jasno, ali treba nam ministar rada koji će biti uz radnike, braniti njihova prava i činite sve da ta prava ne budu smanjena, naprotiv, da ta prava budu poboljšana.

Dakle, naš odgovor je bio jasan – zahvalili smo se, ali mi plaćamo svoje račune. Sve ovo što radimo ima cilj da oni koji nisu platili račune to urade. Što se tiče Socijalističke partije, ako jeste zaštitnik radnika, neka onda pod hitno smijene ministra rada, koji upravo dolazi iz ove partije. Ono što je ova partija rekla da čini za radnike, to ne čini njihov ministar na mjestu gdje bi to trebalo da radi. To je razlog zašto smo poručili da ga smijene.

VIJESTI.BA: U posljednjem periodu svjedočimo protestima radnika “Alumine”, “Željeznica RS”, drvoprerađivača na Sokocu… To godinama unazad i nije bila prisutna praksa. Označavaju li ovi protesti neku vrstu buđenja uspavane radničke svijesti? 

MIŠIĆ: To je posao koji radi Sindikat. To je vrlo težak posao koji se godinama radi, filigranski ga slažemo. Dakle, to je buđenje radničke svijesti, buđenje aktivizma. Taj posao je težak i mučan, a to je sindikalni posao – buđenje, osvješćivanje, edukovanje članstva da se niko neće boriti za njih osim njih samih, udruženih u sindikat. Što se više budimo, što smo vidljiviji, što nas više ima, što su naši zahtjevi vidljiviji, to je veći pritisak na sindikalno rukovodstvo. To mi razumijemo i to je prirodno, jer se radi o sukobu interesa kapitala i rada, vlasti i predstavnika radnika.

Raduje me i vrlo sam ponosna na to da se, korak po korak, svijest ljudi mijenja. Sve nas je više sa sve jačim glasom da nije dobro i da neko mora odgovarati. Nadam se da će sljedećeg 1. maja biti više ljudi i da ćemo to teritorijalno širiti, pa ćemo u svakom većem gradu imati protestno okupljanje kao način obilježavanja Međunarodnog praznika rada.

Buđenje svijesti radnika je jako važno, jer kada propadne firma, već je kasno. Mi idemo na posao da radimo i da pošteno zaradimo platu. Ako ne dobijemo zarađenu platu u zakonom propisanom roku, nema posla. To je ono što moramo svih shvatiti. Ovo nije priča jednog čovjeka ili sindikata, ovo je priča radnika i ona mora biti vidljiva. Moramo jačati svijest i mislim da nam to ide, teško, ali ide.

VIJESTI.BA: Činjenica je da su problemi radnika u RSi FBiH isti ili slični. U tom kontekstu, možemo li očekivati neku vrstu zajedničke sindikalne akcije?

MIŠIĆ: Radno zakonodavstvo i socijalni dijalog uređeni su zakonima i ustavima RS i FBiH. Glavni pregovarači su upravo na nivou na kojem mi pregovaramo. No, činjenica je da mi jedni druge podržavamo, ne samo deklarativno, nego na protestima u FBiH dolazimo mi iz RS, kako bismo podržali naše kolege solidarno, te da pošaljemo poruku kako su to sve radnička prava, bez obzira na to da li se radi o radniku u Tuzli, Mostaru ili Banjaluci.

Moramo biti svjesni činjenice da smo, nažalost, duboko podijeljeno društvo po svim osnovama. Ono što je nama problem kod te podijeljenosti jeste ona na bogate koji upravljaju siromašnima. Problemi su nam prilično isti, način na koji radimo je približan i mislim da je put solidarnosti nešto što se u narednom periodu treba da prepoznaje od svih sindikata.

Razgovarala: Nevena Ćosić

vijesti.ba/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE