Bogatu historiju Bosne i Hercegovine, koja datira vijekovima unazad, teško da bi bilo moguće opisati bez spominjanja arheološkog lokaliteta Mili kod Visokog. Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, koja se nalazi na ovom lokalitetu, stoljećima svjedoči postojanje srednjovjekovne bosanske države i njenih vladara, ali i snažno izraženog ustrojstva kakvo je bilo mmoguće pronaći u razvijenim srednjovjekovnim državama.
Politički, kulturni i vjerski centar Bosne
Dolina Visokog zauzima posebno mjesto u historiji srednjovjekovne Bosne, jer su na tom prostoru, na maloj udaljenosti, smještene neke od najvažnijih vjerskih, političkih i kulturnih institucija srednjovjekovne Bosne. Sama činjenica da je lokalitet Mili predstavljao mjesto na kome su krunisani i pokopavani bosanski kraljevi dovoljno govori o važnosti ovog područja u samom srcu BiH.
Mili se prvi put spominju u povelji Bele IV iz 1244. godine kao posjed Bosanske biskupije. U XIV stoljeću u Milima je bilo bansko sjedište i centar državnog života. Bosanski vladari ban Stjepan II Kotromanić, ban i kralj Tvrtko I Kotromanić izdavali su povelje u Milama. Mili su jedno od mjesta gdje su se održavali bosanski državni sabori. Staro i veliko groblje zajedno sa grobovima Stjepana II i Tvrtka I, potencirali su značaj Mili kao centra posmrtnog kulta. Nakon osnivanja prvog franjevačkog samostana i organizacijom franjevačke pokrajine 1340. godine, postaje sjedište vjerskih institucija. Samostan je imao i važnu ulogu čuvara vladarskih i drugih javnih isprava.
Pedesetih godina prošlog stoljeća otkriveni su ostaci franjevačke crkve Svetog Nikole i samostana u mjestu Mile, nedaleko od Visokog. Tu je otkrivena i grobnica prvog bosanskog kralja Stjepana Tvrtka Prvog Kotromanića. Grob je otkriven u izuzetno dobrom stanju, preko kamenog lijesa još je bio prebačen kraljevski plašt s grbovima.
Između nebrige i uništavanja: Mili prepušteni zubu vremena
Nažalost, na današnji izgled ovog područja najveći utjecaj imala je gradnja željezničke pruge 1947. godine. Tom prilikom ruševine su grubo poravnate i na njima su podignute barake za smještaj omladinskih radnih brigada. Izgrađena je i uskotračna željeznička pruga, kasnije pretvorena u cestu, kojom je područje zajedno sa crkvom presječeno na dva dijela.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine sredinom jula 2003. godine “Arheološko područje Mile – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva” proglasila je nacionalnim spomenikom, čime je ova lokacija potpala pod očuvanje i održavanje Ministarstvu prostornog uređenja entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.
Istom odlukom naloženo je nekoliko koraka, poput izmještanja puta koji prolazi preko ostataka crkve, dislokacije okolnih stambenih kuća i drugih objekata te radova na konzervaciji i zaštiti ostataka zidina. Malo šta se uradilo, a i to je uradila lokalna zajednica, kao što je recimo izmještanje puta.
U najvećoj mjeri ovaj lokalitet danas je prepušten zubu vremena, što govori o nebrizi za jedno od historijski najznačajnijih lokacija u našoj zemlji.
Visoko.co.ba/Lana Marianović
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.