Lokalne TemeMili kod Visokog: Dokle će grobnica kralja Tvrtka biti zadnja rupa na...

Mili kod Visokog: Dokle će grobnica kralja Tvrtka biti zadnja rupa na svirali?

Ugledni bh. historičar i arheolog, prof. dr. Enver Imamović izrazio je nadu da će novo rukovodstvo u Visokom shvatiti značaj spomeničkog blaga na području te općine te poduzeti potrebne mjere da se ono zaštiti. On je istaknuo da je dosadašnjim vlastima čak i grobnica kralja Tvrtka bila zadnja rupa na svirali.

Brojne posjete

Imamović je podsjetio da se u Arnautovićima kod Visokog nalazi grobnica prvih bosanskih banova i kraljeva. Među njima je i grob kralja Tvrtka, otkriven 1909. godine, koji je predstavljao najvrednije arheološko otkriće. Međutim, umjesto da ispoštuje projekt zaštite, lokalna vlast je, navodi Imamović, taj lokalitet potpuno devastirala.

– Državne vlasti su i u prošlom režimu posvetile najveću pažnju ovom lokalitetu. Potrošena su ogromna sredstva na istraživanja. Zbog važnosti, lokalitet je proglašen spomenikom nulte kategorije. To mjesto su svakodnevno posjećivali učenici, studenti, građani, državne delegacije – kaže Imamović.

Stručne službe su 60-tih i 70-tih godina izradile potpunu projektnu dokumentaciju u kojoj su ucrtane tri zone, s precizno navedenim podacima potpune zaštite lokaliteta i zabrane gradnje u njima.

Izrovane kosti

Kako pojašnjava Imamović, bilo je predviđeno i izmještanje tadašnjeg puta koji je presjekao ostatke kraljevskog mauzoleja na dva dijela, izmještanje okolnih stambenih objekata i pretvaranje prostora u memorijalni park s manjim muzejskim paviljonom u kojem bi se prikazao najznačajniji lokalitet za državnost i srednjovjekovnu prošlost BiH.

– Uprkos značaju, taj lokalitet je devastiran. Ne osvrćući se na to što se radi o najvažnijem spomeniku bosanske državnosti, što je projektom zabranjena svaka gradnja u širem sektoru, izgrađena je asfaltirana cesta nekoliko metara od grobnice kralja Tvrtka. Bageri su razorili grobove koji su se nalazili oko kraljeve grobnice, a u njima su sahranjivane prve onovremene ličnosti bosanskog kraljevstva. Posjećivao sam to mjesto tokom gradnje i vidio kosti koje je bager iskopao – govori Imamović.

Ističe kako je nevjerovatno da nijedna državna institucija, Federalni zavod za zaštitu spomenika kulture, a posebno Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nisu reagirali.

Mjesto gdje je biran kralj

Imamović podsjeća da se u Arnautovićima nalazila najvažnija državna institucija srednjovjekovne Bosne, gdje se održavao državni sabor, a na njemu su, u prisustvu velmoža iz čitave onovremene Bosne, rješavana pitanja Kraljevstva Bosne, biran je novi kralj, raspravljalo se o ratu i miru…

– Na području Visokog su i Muhašinovići, lokalitet na kojem su nađeni spomenici iz vremena slavnog Kulina bana, ali i Moštre, gdje je bio dvor prvih bosanskih banova, a potom kraljeva, te sjedište djeda bosanskog, “pape” bosanskih bogumila – podsjeća prof. Imamović.

 

Visoko.co.ba/Avaz.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE