NaslovnicaBiHMeđustranačka...

Međustranačka prepucavanja u sjenu bacila stvarni razlog protesta

Za razliku od današnjih, sinoćnji protesti bili su daleko brojniji. Tačnije, 70 puta brojniji. Razloga vjerovatno nekoliko: vrijeme održavanja, temperatura, ali onaj ključni – došli su na poziv političkih stranaka. Prvi put, ujedinjeni u nezadovoljstvu – vlast i opozicija. Zajednički protiv navodne namjere visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona. A jedinstvo, nažalost, kratkog roka. Tako su međustranačka prepucavanja u sjenu bacila sam razlog protesta.

Prvo SDP, pa DF, pa ostale opozicione stranke. U konačnici i SDA. U samo nekoliko sati sve stranke sa sjedištem u Sarajevu u pomoć su pozvale građane, a građani se odazvali. Iza leđa političkim čelnicima stalo 7.000 ljudi. Svi okupljeni s jednim ciljem. Zajedničkim. Spriječiti Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona. Jedinstvo bilo kratkog roka. Dogovora da se političari ne obraćaju okupljenima nije se držao predsjedavajući Predsjedništva BiH. Opozicionari demonstrativno napustili protest. A građani i njihov bunt pali u drugi plan.

“On je postao prvenstvo politički, zahvaljujući konkretno SDA, koja mu se pridružila zadnja, procjenjujući da bi njezin izostanak mogao biti fitilj da je i građani demistificiraju kao jednu od bosanskohercegovačkih kancerogenih tronožaca. No, i uz to je iskoristila priliku da taj prosvjed, po cijenu da izazove čak i nerede među masom prosvjednika, kapitalizira i prikaže se njegovim glavnim pokretačem”, tvrdi akademik Slavo Kukić.

Politička analitičarka Ivana Marić ističe: “Koliko je to građanski skup, najbolje pokazuje danas koliko ljudi je ostalo – i vidimo da je danas to jako mali broj ljudi. Većina toga su bili politički, znači i članovi stranaka, njihovi simpatizeri i mali broj građana koji su došli samoinicijativno. Glavnu riječ su vodili političari i njihovi međusobni sukobi, a građani, nismo čuli ni zahtjeve građana, ni to šta se postiglo tim protestima”.

Salva optužbi, očekivano, slila se na SDA od stranaka opozicije. U najkraćem, optužili ih da su proteste ukrali. Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić i konkretnije. Kaže kako je Schmidtu govorio da nismo plemena, ali je SDA sinoć učinila sve da pokaže da jesmo. Iz SDA na ovakve optužbe službeno muk. Neslužbeno, kažu ne žele komentirati standardne prozivke stranaka Trojke, jer se time skreće pažnja sa suštine. I istina je. Razjedinjenost je potpuno fokus sklonila s do jučer ključnog pitanja. Izbornog zakona.

“Nemoguće je uspostaviti jedinstvo između SDP-a, Naše stranke, građanskih pollitičkih partija i jedne etnonacionalističke opcije koja je podjednako odgovorna za sve što se u Bosni i Hercegovini dešavalo i što se događa danas”, navodi akademik Kukić.

Marić dodaje kako ovo samo pokazuje i da opozicija može okupiti građane, a da ih ne želi okupiti: “Zašto nisu okupili građane upravo tada kada je bilo glasanje za poskupljenje, i za uvođenje akciza, i kada nisu izglasali smanjenje? Zašto opozicija tada nije organizovala građane već ih sada organizuje? I onda vidimo koliko su nespremni, koliko opozicija nije dorasla vladajućim strankama”.

Dakle, vlast i opozicija, iako deklarativno na istoj strani, u praksi šalju drugačiju sliku. Zbog sujete ili egoizma, predstavnici opozicije zaboravili su ispoštovati instituciju Predsjedništva BiH. Jer, Šefik Džaferović nije stranački lider. Vlast, s druge strane, nije ispoštovala dogovor. Pa, kako im onda vjerovati? A građani, nekonstitutivni i ostali, iako danas u malom broju, uporni i ustrajni. Za sutra najavili i nove proteste. Schmidt još šuti. Ovakvi protesti ga, očigledno je, nisu natjerali da jasno i glasno sve demantira, ali su ga sigurno još jednom uvjerili da su dijalog i postizanje dogovora u BiH najteže discipline.

Visoko.ba/federalna.ba

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.