Međunarodni dan slobode pristupa informacijama

Pri svakom trženju informacija pozivajte se na zakone…

Širom svijeta 28. septembar se obilježava kao Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama.  Pravo na dostupnost informacija smatra se jednim od osnovnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama i garantovano je svim relevantnim međunarodnim dokumentima koji propisuju osnovna ljudska prava.

Mnogi ne znaju da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1946. usvojila jednu od svojih prvih rezolucija, koja kaže: “Pravo na informaciju je osnovno ljudsko pravo i mjerilo svih prava kojima su se Ujedinjene nacije posvetile”. Upravo su 28. septembra 2002. godine na sastanku u Sofiji (Bugarska), organizacije, članice Mreže predložile da 28. septembar bude nominovan kao Međunarodni dan slobode pristupa informacijama s ciljem simbolizovanja globalnog pokreta za promociju prava na pristup informacijama.

Pravo na slobodan pristup informacijama predstavlja osnovno pravo svakog građanina da od javnih institucija zahtijeva informacije od javnog značaja, odnosno sve informacije koje su u posjedu javnih organa.

Ono predstavlja osnov demokratije, jer da biste učestvovali kao građanin u donošenju odluka, morate raspolagati informacijama. Na kraju krajeva, javne institucije, raspolažu sredstvima građana, donose odluke čije posljedice trpe građani i pružaju usluge građanima, i građani moraju imati mehanizam putem kojeg će pratiti šta institucije rade.

U suštini garantovanje ovog prava građanima trebalo bi da im omogućava da vrše nadzor nad radom institucija, da saznaju na koji način se troše sredstva poreskih obveznika, da prate odluke koje se tiču građana i da omogući generalno transparentnost rada svih institucija. Ovo pravo ima svaki građanin koji može uputiti svim javnim institucijama, na svim nivoima, zahtjev za bilo koju informaciju koja je u posjedu tih institucija i one su dužne da u roku od 15 dana istu i dostave.

PRISTUP INFORMACIJAMA U BIH

U Bosni i Hercegovini su na snazi tri Zakona o slobodi pristupa informacijama, na državnom i entitetskim nivoima vlasti, međutim njihova primjena još uvijek ne zadovoljava svjetske standarde transparentnosti.

Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosna i Hercegovina usvojila 2000. godine, kao prva od zemalja u regionu, sa ciljem uspostavljanja osnovnih principa demokratske vladavine, omogućavanja efikasnije borbe protiv korupcije i olakšavanja novinarsko-istraživačkog rada.

Dana, nakon 17 godina od toga nezadovoljavajuće primjene Zakona, većina stručnih analiza, izvještaja i studija relevantnih bh. i međunarodnih organizacija i institucija, upozoravaju na neujednačenost zakonskih rješenja na različitim nivoima vlasti i preporučuje pooštravanje kaznenih odredbi i uspostavljanje nadzornih tijela za implementaciju Zakona.

Bez obzira na zakone mnogi novinarski radnici i građani i dalje ostaju bez traženih informacija, a zna se desiti da odgovori često ne zadovoljavaju.

ULIČNE AKCIJE ŠIROM BIH

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) organizuje niz aktivnosti kako bi obilježio 28. septembar, Međunarodni dan slobode pristupa informacijama. TI BiH svake godine koristi ovu priliku da iznova podsjeti građane da imaju pravo da zahtijevaju odgovornost i transparentnost rada javnih institucija na svim nivoima, i da su im ova prava garantovana zakonima o slobodi pristupa informacijama.

Ovim povodom, TI BiH će organizovati ulične akcije u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Zenici i Bijeljini kako bi informisao građane o njihovim pravima i načinima na koje mogu zahtijevati i dobiti informacije u posjedu javnih institucija, a tom prilikom će biti omogućeno građanima i da direktno sačine zahtjeve za pristup informacijama koje ih zanimaju.

Ulične akcije će se održati danas, 28. septembra 2017. godine od 11.00 do 14.00 časova u Sarajevu (Trg oslobođenja Alija Izetbegović, ispred Ekonomskog fakulteta), Banjaluci (Trg Krajine), Mostaru (Španski trg), Zenici (Trg Alije Izetbegovića) i Bijeljini (Trg Kralja Petra I Karađorđevića).

Na kraju je važno istaći da organizacije civilnog društva u BiH već godinama bezuspješno pozivaju vlasti na unapređenje zakonskog okvira za slobodan pristup informacijama, nudeći pritom konkrentna rješenja i prijedloge za izmjene i dopune.

Piše: Maja Isović Dobrijević