Objavljene su konačne otkupne cijene maline za ovu sezonu.
Ovogodišnja otkupna cijena maline kreće se u rasponu od 3 do 3 marke i 30 feninga, zavisno od sorte koja se otkupljuje.
Neki od malinara izrazili su nezadovoljstvo otkupnim cijenama.
Nedugo nakon što su najznačajniji otkupljivači objavili cijene, usljedile su i reakcije pojedinih malinara koji nisu zadovoljni otkupnim cijenama za ovu godinu.
Za razliku od njih, dugogodišnji proizvođači maline iz Željeznog Polja nemaju zamjerki na ovogodišnju otkupnu cijenu malina.
“Sa 1 ili dva duluma malina dobiješ 5,6 hiljada maraka kod svoje kuće, možeš zaposliti dijete, ženu. Što se tiče cijene ne da sam zadovoljan, nego prezadovoljan”, navodi Šefik Mujić koji se proizvodnjom maline bavi 15 godina.
Najveći otkupljivač maline u Željeznom Polju je Natural food, koji je zajedno sa lokalnom zadrugom u prošloj godini investirao oko dva miliona u podsticaj proizvodnje maline, ali i zapošljavanja lokalnog stanovništva. Trenutno je oko ovog projekta okupljeno 1 200 kooperanata, jedan od njih je i Ismet Mešinović koji također ističe daje ovogodišnja cijena prihvatljiva, te napominje da se on i još neki malinari iz ove regije sjećaju i vremena kada su za dosta manje cijene bili prisiljeni prodavati malinu.
U Željeznom Polju, koje je jedno od najznačajnijih ovdašnjih područja u proizvodnji maline, navode da se pojavilo mnogo nakupaca i onih koji žele brzu zaradu. Smatraju da pravi proizvođači nisu nezadovoljni ovogodišnjim cijenama.
“Kada u poljoprivrednu proizvodnju ulaze ljudi koji nisu poljoprivrednici i koji možda imaju neka druga očekivanja što po meni može da rezultira da ova grana proizvodnje dođe u neku nestabilnu i nesigurnu fazu”, ističe Suvad Hadžić iz udruženja poljoprivrednika “Proizvođači-otkupljivači maline” Željezno Polje.
Svoju bojazan malinari iz Željeznog Polja temelje na tvrdnji da, osim što unose pometnju među prave i vrijedne poljoprivrednike, oni koji od maline žele brzu i lahku zaradu, na tržište plasiraju i loš sadni materijal koji može proizvesti dalekosežne loše posljedice u proizvodnji jagodičastog voća u BiH.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.