Mali-veliki teatarski grad Bugojno, sa tri teatarska festivala

Bugojno je poznat kao grad koji pozorište i teatarsku umjetnost njeguje više od pet desetljeće, za neke malo, a za druge puno, ali na kraju je i to mogla biti, samo, brojka. U Bugojnu se održavaju tri vrlo bitna teatarska događaja za Bugojno i Bosnu i Hercegovinu. Bugojno, na teatarskoj mapi zemalja bivše Jugoslavije, danas zauzima značajno mjesto. I to, naravno, zahvaljujući ljudima koji se zaista posvećuju i vole teatar.

Koliko ljudi zapravo stoji iza ova tri teatarski vrlo bitna sadržaja za Bugojno, Bosnu i Hercegovinu?

„Iza ovih festivala stoji jedna pozitivna grupa od petnaest do dvadeset ljudi, koji se godinama odriču i godišnjih odmora, vikenda, pa i drugih obaveza da bi stvorili ovo što danas u Bugojnu postoji. Ponekad se pitam gdje više crpe energiju, ali  ta grupa ne staje i to me mnogo raduje. Od članova Tetra FEDRA Bugojno, uposlenika KSC Bugojno, pojedinih profesora i nastavnika koji afirmiraju mlade ljude i približavaju ih ovoj umjetnosti. Ponosni smo što trajemo i što smo jedna uigrana ekipa, a mi jednostavno radimo to, zato što to volimo. A opet, sa druge strane, ta je grupa mnogo veća, jer mi imamo osjećaj da iza nas stoji Bugojno.“, kaže Senada Milanović, predsjednica Teatra Fedra Bugojno.

FESTIVAL FEDRA, najstariji festival u BiH

Ove godine održan je 44. najstariji teatarski festival u BiH, Festival „Fedra“. Ovo je najstariji teatarski festival u BiH koji je prvi put održan 1959. godine i to u Travniku, a nakon mijenjanja mjesta održavanja (Bugojno, Vlasenica, Travnik, Trebinje, Živinice…), od 80-tih godina prošlog stoljeća Bugojno je postalo stalni domaćin Festivala. Od 1990. do 2006. godine bila je pauza u realizaciji, a Festival je zahvaljujući upornosti i ludosti ljudi iz Teatra FEDRA Bugojno obnovljen 2006. godine. Organizator „Fedre“, danas je KSC Bugojnu, koji je uz Teatar FEDRA glavni faktor uspjeha i postojanja ovog festivala.

Koliko je izrasla „Fedra“, za ovih 10 godina?

„U proteklih 10 godina smo uspjeli uspješno obnoviti Festival i on ima brend u Bugojnu, ali i u regiji. Na osnovu iskustva s drugih festivala možemo biti ponosni na naš festival i bez imalo pretjerivanja tvrditi da je sigurno najorganizovaniji i najkvalitetniji od svih amaterskih festivala u regionu. Ponosan sam što Bugojno ima ovaj festival. Ostvarena je saradnja i s festivalima u Hrvatskoj i Srbiji , tako da se razmjenjuju najbolje predstave, a sarđuje se i s amaterskim pozorištima iz Slovenije, Makedonije i Crne Gore“, tvrdi Vahid Duraković, direktor festivala.

Lutkarska Republika, najvažniji festival ovog karaktera u BiH

Susreti pozorišta/kazališta lutaka BiH i Bugojansko lutkarsko bijanale, su sljedeći teatarski sadržaj koji gledamo svake godine i koji se održava u Bugojnu. Susreti pozorišta/kazališta lutaka BiH su najstariji lutkarski festival u BiH. 1970. godine prvi je održan u Mostaru, a u periodu od 1972/76, preko Banja Luke, Brčkog, Bihaća, Rudog, Sarajeva, svoje stalno utočište pronašao je u Bugojnu. Zbog ratova i ovaj Festival je zaustavljen, ali je obnovljen 2008. godine. Bijanale jugoslovenskog lutkarstva održano je 1979. godine u Bugojnu. Nastavlja se održavati svake druge godine do perioda 1989. godine. Bugojansko lutkarsko bijenale nazvano je 2013. godine. Ovo je vrlo bitan lutkarski festival na kojem gostuju najbolje lutkarske predstave sa prostora bivše Jugoslavije. Organizator ova dva vrlo bitna festivala za lutkarsku scenu je KSC Bugojnu.

Ove godine su održani 22. Susreti pozorišta/kazališta lutaka, a prošle godine VIII. Lutkarsko bijenale, kolika je važnost ovih festivala za Bosnu i Hercegovinu, i da li je lutkarska scena u BiH dovoljno razvijena?

Važnost je ogromna. Susreti lutkara su najvažniji lutkarski festival na nivou Bosne i Hercegovine, tu ne treba da budemo skromni, jer je tako. A lutkarska scena u BiH se mora razvijati, ona trenutno još uvijek traži svoj prostor, još uvijek previše ljudi koji se vrte oko kulture misle da je to „nešto za djecu“ i, na našu žalost, prema tome se odnose maćehinski. Ali postoje ljudi koji ulažu veliki napor da lutkarska scena u BiH doživi svoj rast. Prije svega, moram spomenuti,  Umjetničku akademiju iz Osijeka, sa kojom imamo odličnu suradnju. To je jedina lutkarska akademija sa naših prostora. Tu, naravno,  još postoje i  sjajni lutkari iz Banje Luke, Mostara i Sarajeva. Ove godine smo na Susretima imali i neke diskusije i razgovore između profesora sa akademija iz Osijeka, Sarajeva i Banje Luke na temu osposobljavanja stručnog kadra koji će postaviti lutkarstvo na svoje mjestu u sklopu teatarske scene u BiH. Mi smo, sa svoje strane, rekli da smo tu, na raspolaganju i da ćemo uvijek stajati na strani razvoja, a an njima je da „proizvode“ nove generacije lutkara i da i hupućuju na našu adres., ističe Amar Ferizović PR festivala.

TIFBU kao novi festival u Bugojnu

Bugojno se može pohvaliti sa još jednim, pomalo posebnim i neobičnim, teatarskim festivalom. Riječ je o TIFBU festivalu. To je festival malih pozorišnih formi. Održava se tri mjeseca, a traje od novembra do januara. Ovog novembra je počeo TIFBU 2016. i do kraja januara 2017. godine Bugojanci će svake sedmice imati priliku gledati najmanje jedan teatarski događaj. A  mjesto dešavanja većine sadržaja je Mala sala KSC-a Bugojno.

Po čemu je poseban TIFBU?

„TIFBU je teatarski festival koji nema žirija, nagradu dodjeljuje publika koja ocijenjuje odgledanu predstavu, to je festival „malih formi“, a u principu festival predstava koje se mogu izvoditi u našoj Maloj sali, jer je to jedini prostor u Bugojnu koji možemo zagrijati, a da se u njemu mogu izvoditi predstave . Prošle godine publika je za najbolju predstavu proglasila studente sa Akademije umjetnosti u Banjoj Luci, pa smo ove godine odlučili dovesti  veći broj mladih glumaca i studenata, koji žele promociju, kojima je potreban prostor za igru i sve ono što im danas skoro niko ne pruža. Ove godine smo proširili i učvrstitli saradnju sa Akademijom u Banjoj Luci, a u Bugojno će doći i jedna klasa sa Akademije u Novom Sadu. Glavna nagrada TIFBU-a je jedan dobar, funkcionalan i svima potreban „TIFBU REFLEKTOR“. Ove godine po prvi put u Bugojno dovodimo i „stand up komediju“ i to jednu od regionalnih zvijezda u ovom oblliku teatra Peđu Bajovića. Valjda je to „ono“ po čemu je TIFBU poseban.

Kako je nastala ideja o stvaranju ovog posebnog festivala u Bosni i Hercegovini?

2010. godine Teatar Fedra je za svoju publiku kreirao jednu manifestaciju koju smo nazvali „Dani  Fedre“, gdje smo izvodili sve naše predstave koje smo radili u toku godine, ili dvije godine, a onda smo,  u godinama iza toga, uz pomoć sponzora i pokrovitelja stvorili TIFBU. Pokazalo se da nismo pogriješli, ovaj festival ima svoju publiku, a to je nekako najbitnije. Danas smo ponosni što Teatar Fedra učestvuje u realizaciji i organizaciji vrlo važnih  festivala (Festival FEDRA, Susreti lutkara i Lutkarsko bijenalne) i ponosni smo jer  imamo jedno malo festivalsko čedo TIFBU, koje valja odgojiti i izvesti na pravi put. Što kažu: „Rodilo se, valja ga ljuljat’!“, kažu u ovom kratkom razgovoru Amel Ugarak, sekretar Teatra FEDRA Bugojno i direktor festivala TIFBU i Amar Ferizović, PR TIFBUa.

Ovaj prijatni teatarski razgovor završavamo sa sloganom TIFBUa 2016., jednostavno:

“Neka nas, u pozorištu.”

visoko.ba/federalna.ba