Šta je Vučić ako opozicija ima sve desničarske kandidate za predsjednika? Hoće li u Srbiji biti gore nakon 3. aprila nego što je bilo? Gdje su Bošnjaci Sandžaka na Vučićevoj listi prioriteta? Imaju li izbora? Zašto je izabrao koaliciju s Vučićem, a ne opozicijom? Hoće li Srbija prema EU ili majci Rusiji? Da li Srbija odobrova sve što Dodik radi na putu secesije u BiH? Na ova, ali i ostala aktuelna pitanja za Mrežu odgovarao Rasim Ljajić, osnivač i lider Sandžačke demokratske partije.
Za početak kaže da vjeruje da je Vučić bliže 60%, nego 50% i da je koalicija negdje iznad 150 mandata.
“U tom pogledu su ovi izbori manje neizvjesni nego neki raniji. Objektivno govoreći, čini mi se da nikad nismo imali slabije predsjedničke kandidate nego na ovim izborima. Predominantna većina među tim kandidatima su desničarski kandidati. Gotov sam ubijeđen da drugog kruga neće biti. Koalicija Zajedno možemo sve, na kojoj smo i mi, će sasvim sigurno imati lagodnu većinu.”
Smatra da opozicija nije ponudila nikakav alternativni program.
“Da je dosta razjedninjena, uprkos tome što jedan dio stranaka nastupa u savezu, ali odnosi između lidera političkih stranaka u opoziciji nisu idealni i nedostatak stranačke infrastrukture su svakako razlozi zašto opozicija ne može ni na ovim izborima očekivati neki ozbiljniji rezultat.”
Ljajić ističe da su Vučić i Srpska napredna stranka članica EPP-a.
“Dakle pripada desnom bloku političkih stranaka. Dio opozicije koja učestvuje na izborima je još desniji od toga.”
Na pitanje gdje su Bošnjaci u Vučićevoj izbornoj kampanji, kaže: “Mi smo, kao SDP Srbije i Sandžačka demokratska partija, dugo godina u jednom bloku, vrlo čvrstom savezu napravili taj dogovor da imamo sedam kandidata u prvih 120 i da ćemo podržati zajedničkog predsjedničkog kandidata, u ovom slučaju to je Vučić. Naravno da nama nije lako sad da ljudima objašnjavamo zašto treba da glasaju i za ovu listu. Bili smo vrlo iskreni u ovoj kampanji. Uopšte nismo pričali ni bajke niti smo ljude nešto ubjeđivali. Bili smo krajnje racionalni ili smo se trudili da budemo racionalni i pragmatični. Mi danas već imamo projekte čija je vrijednost preko 200 miliona eura u Sandžaku. Samo u Pazaru preko 150 miliona eura. Ne računam kapitalne projekte kao što je autoput prema Pešteri i kao što je brza cesta od Kraljeva do Novog Pazara. To za ovaj narod i sada i u budućnosti znači život i znači civilizaciju. Da li mi imamo pravo sad da sve to ugrozimo i tolike investicije? Mi ovdje ne biramo između Husa Husovića i Petra Petrovića. Mi smatramo da je ovo racionalan, pragmatičan izbor. Svjesni smo da dio ljudi neće glasati, uprkos što pripadaju našoj stranci.”
Isključivi pragmatizam i racio su nas rukovodili
O izboru koalicije sa Vučićem kaže: “Zašto bismo išli mi s gubitnicima? Da li mi imamo pravo da ovaj narod, zbog trenutnog nekog hira, dugoročno da ugrozimo sve ove projekte i investicije? Zašto bi ja nekome punio gušu, a od toga nemam nikakve koristi? Ne kopčamo se mi otpozadi da bi poslije ovoliko godina bavljenja politikom me strasti ili emocije rukovodile. A i za koga emocije? Pogledajte šta su pričali drugi predsjednički kandidati. Em nemaju šansu da pobijede, em se takmiče u desničarenju. Koji bi naš argument bio da njih podržimo? Još je opcija da gledamo sa tribina šta će se desiti i da kažemo ne podržavamo nikoga. I šta smo time dobili? Možda će neko da kaže ovi su ljudi principijelni. dosljedni, svaka im čast, nisu htjeli da podrže nikoga. Imamo li pravo to da uradimo? Em je Vučić sigurni pobjednik izbora, em imamo puno toga što je realno uradio ovdje, investirao u Sandžak i realizovao brojne projekte. Isključivi pragmatizam i racio su nas rukovodili kada smo donosili ovakve odluke.”
Ljajić pojašnjava da pojedini mediji truju javni prostor.
“Ali, da li 2% Bošnjaka koji žive u Srbiji mogu da utiču na tu atmosferu? Znam da nije lako, ljudi znaju da nije lako, ali zamislite sad 2% Bošnjaka ovdje, da sam mogu da utiču na promjenu opšte političke klime, ambijenta. Možemo da govorimo šta ljudima prija. Možda će neki ljudi da kažu svaka vam čast, možda će neko da aplaudira, na kraju krajeva će i glasati, ali kad prođu izbori šta ja mogu tim ljudima da ponudim iz pozicije opozicije. Nisam ja dobio ovoliko povjerenje ljudi na osnovu same politike. Ljudi na kraju vide neki rezultat – da se Pazar mijenja, da se Sandžak mijenja, da smo mi sijaset institucija koje su bile u Kraljevu premjestili u Novi Pazar, da Pazar sad postaje ozbiljan regionalni centar, ja sam siguran među pet gradova u Srbiji, i po prirodnoj aktivnosti i po energiji, živosti koju možete vidjeti na svakom koraku. To je plod ove krajnje pragmatične politike koja nas, na neki način, i košta. Neko će da kaže da smo se prodali, da smo izdajnici, Vučićevi ovi, oni. Evo sad SDA vodi kampanju protiv nas – ko glasa za SDP glasao je za četnike. Cijela kampanja se svodi na to. Suština je da politika nije borba na život i smrt.”
Nadam se da će se EU otrijezniti jer mi drugog izbora nemamo
Kaže da Srbija i geografski i na svaki drugi način pripada EU.
“Da je na evropskom putu, da 65% robne razmjene ostvaruje sa zemljama EU, da su zemlje EU od 2000. godine donirale preko 20 milijardi eura Srbiji, da glavni investitori i ulagači dolaze iz zemalja EU i ja mislim da to niko ne bi smio ili bi se usudio da sve to ugrozi. Da li je pozicija teška, jeste s obzirom na javno mnijenje koje je potpuno prorusko, većina medija takođe i utoliko će taj izbor biti i teži. Puno bih mogao da govorim o Evropi koja je svojom inertnošću, nesposobnošću, unutrašnjoj krizom u velikoj mjeri doprinijela, odnosno nosi dio odgovornosti za ovo što se sada dešava, kasnim reakcijama. Pa vi u Bosni ste svjedoci toga, svih silnih obećanja, frazetina koje su izgovarane. Pa je li ambasador EU govorio za Čovića da je šampion u evropskim integracijama? Dakle šef delegacije EU u Bosni. I pogledajte Čović kako glasa u Parlamentu. Čitav niz nedosljednosti EU bi mogao da govorim tako da ja se samo nadam da će sve ovo otrijezniti EU jer mi drugog izbora nemamo. Bolje i slaba i nikakav EU nego da sad tražimo neku alternativu koja ne postoji ili budemo u bezvazdušnom prostoru, ni na nebu ni na zemlji. Ali vjerujem da će ova kriza dovoljno očvrsnuti EU, reformisati je iznutra i da će ona stvarno otvoriti evropsku perspektivu. Ne da slušamo te frazetine tipa vi ste na evropskom putu, vi ste dobro došli, a kad pitate kad onda lipši magarče do zelene trave. Prema tome, da stvarno ima jednu jasnu i konzistentnu politiku prema regionu Zapadnog Balkana, da fokus bude upravo na procesu proširenja uz ispunjavanje svakako uslova koji su neophodni za punopravno članstvo.”
Na pitanje koliko Srbija utiče na odnose u BiH, Ljajić odgovara: “Tvrdim da su odnosi Srba i Bošnjaka ključ za stabilnost čitavog regiona. Naravno da je nama najviše stalo do tih odnosa jer dobri odnosi između Bosne i Srbije nama značajno ovdje olakšavaju situaciju. Svaka napetost, ako ništa u psihološkom smislu, se odražava i ovdje i ja se nadam da će ti odnosi, uprkos svim tim poteškoćama, ići naprijed ukoliko EU ima fokus na ovaj region i zaista proces proširenja bude jedan od prioriteta. Ako nas opet ostave po strani i bave se nekim drugim problemima, svojim problemima, nažalost ne vidim jak kapacitet ni kod jedne zemlje u regionu da međusobno rješavaju svoje probleme, bez pomoći EU.”
Svaki zahtjev za promjenom granica na Balkanu vodi samo u nestabilnost
Ističe da ne zna šta je srpski svet.
“Ako je to kulturna saradnja, saradnja u smislu očuvanja jezika, ne vidim u tome neku opasnost. Ako je to velika Srbija, to je apsolutno neprihvatljivo i svaka promjena i svaki zahtjev za promjenom granica na Balkanu vodi samo u nestabilnost. Vidjeli smo 90-ih kako se to završilo. Nijedna granica nije promijenjena uprkos ratu 90-e godine, što govori o tome da je svaki zahtjev za promjenom granica u ovom regionu štetan, nesprovodiv i, prije svega, loš za sve ljude na ovim prostorima.”
Smatra da Milorad Dodik ima veću podršku od nekih sa strane nego od Aleksandra Vučića.
“Mnogo veća, snažnija, intenzivnija podrška od nekih van ovog regiona nego što ima odavde. Naravno, ako sad neko očekuje da tu dođe do nekog konflikta između Vučića i Dodika, ja nisam siguran da će to da se desi. Ali da sve što Dodik radi odgovara Srbiji, ja u to nisam siguran.”
Nisam siguran šta bi se sve dešavalo na Balkanu da se nije desilo ovo u Ukrajini
Navodi da sve jednostrane akcije i izjave koje Dodik daje, zahtjevi za referendum, za secesiju, ne mogu ići u istoj rečenici sa pozivima za stabilnost u regionu.
“Na kraju krajeva, Srbiji bi trebala da odgovara najviše stabilnost u regionu. Ukoliko imate stalno izjave za različitim zahtjevima koji su nerealni, koji, umjesto da budete centar stabilnosti, vas percipiraju na drugačiji način, automatski imate direktnu štetu od takve politike.”
Ljajić kaže da nije siguran šta bi se sve dešavalo na Balkanu da se nije desilo ovo u Ukrajini.
“Plašim se da bi ovdje, zbog nesposobnosti EU, bile permanentne tenzije koje bi na nekim mjestima eskalirale u pojedinačne, sporadične incidente. Ne kažem da bi ovdje sad buknuo rat, ali da bi se tenzije povećavale, sasvim sigurno bi zato što Evropa naprosto nije znala šta da radi s nama. Dakle imali ste jedno potpuno lutanje, potpuno nesnalaženje čitave međunarodne zajednice i nažalost ovaj prostor nema dovoljno demokratskih kapaciteta da sam može da sam nađe rješenje za svoje probleme. Mislim da je to sada mnogo teže, zato što će EU poučena ovim iskustvom ojačati, osnažiti i da će konačno vidjeti važnost ovog trusnog regiona za stabilnost čitave Evrope. Un tom pogledu ja sam neki mali optimista da bi stvari mogle da se kreću sada u pozitivnom pravcu i da niko neće dozvoliti dalji rast ni političkih ni etničkih tenzija na Balkanu. Neće to biti veliki koraci, ali sigurno neće biti gore nego što je bilo.”
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.