Lideri G7 simbolično počeli samit posjetom muzeju u Hirošimi

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky putuje u Japan na samit G7 koji se održava do nedjelje. Kako je jutros javila agencija France press pozivajući se na izvore u organizaciji samita u Hirošimi, nije poznato kada će ukrajinski predsjednik doputovati u Japan i nisu isključene izmjene u posljednjem trenutku.

Zvanični program G7 prvobitno je predvidio da se Zelensky uključi na konferenciju u nedjelju, preko video linka.

Zelensky je upravo završio turneju po nekoliko evropskih zemalja.

Lideri G7 položili su cvijeće na spomenik žrtvama američkog atomskog bombardiranja Hirošime na sumornom otvaranju samita zasjenjenog strahom od potencijalnog nuklearnog sukoba u Ukrajini.

Kako je jaka ranojutarnja kiša počela da jenjava, domaćin samita, japanski premijer Fumio Kishida, i njegova supruga Yuko dočekali su lidere i njihove supružnike na ulazu u gradski Memorijalni muzej mira, gdje su pogledali grafičke podsjetnike na napad na grad 6. augusta 1945. i njegove jezive posljedice.

Japanski lider – čija je supruga nosila zlatnu iglu u obliku origami ždrala, simbola nuklearnog naslijeđa grada – rekao je da je svijet bez nuklearnog oružja njegovo “životno djelo”.

Joe Biden je postao drugi američki predsjednik koji je posjetio Hirošimu, nakon Baracka Obame 2016. godine, dok je Rishi Sunak prvi britanski premijer koji je posjetio mjesto prvog nuklearnog napada u svijetu. Procjenjuje se da je 60.000 do 80.000 ljudi poginulo u tom trenutku, ali do kraja godine broj stradalih je porastao na 140.000 jer ih je više podleglo opekotinama i bolestima uzrokovanim izlaganjem radijaciji.

Mediji nisu ulazili u muzej tokom trajanja posjete – usred nagađanja da li će čelnici posjetiti samo istočno krilo zgrade, koje opisuje opasnosti nuklearnog rata, ili će proći i kroz glavnu zgradu, u kojoj se nalaze fotografije žrtava sa užasnim povredama.

Grupa je izašla iz muzeja nakon otprilike 30 minuta i, predvođena Kishidom i Bidenom, napravila kratku šetnju do kenotafa u čast 333.907 ljudi čija je smrt pripisana atomskom bombardovanju prije skoro osam decenija.

Čelnici su zajedno istupili kako bi položili vijence – koje su im poklonili tamošnji školarci – na podijume ispred spomen obilježja, sa vječnim plamenom i pločom na kojoj piše: „Neka sve duše počivaju u miru, jer nećemo ponavljati zlo.”

U daljini se mogla vidjeti izgorjela „Kupola atomske bombe“, jedna od rijetkih zgrada koje su preživjele napad. Nakon trenutka tišine, održana je grupna ceremonija sadnje mladice cvijeta trešnje, razmnožene sa drveta koje je preživjelo atomsku eksploziju.

Ovog jutra punog simbolike, ovo je prvi put da su lideri zemalja G7 – uključujući tri zemlje koje posjeduju nuklearno oružje – zajedno posjetili muzej.

Američki zvaničnici rekli su da Biden, ponavljajući pristup koji je zauzeo Obama, nije planirao izdati izvinjenje – potez koji bi loše prošao u SAD-u, gdje se atomsko bombardovanje Hirošime i, tri dana kasnije, Nagasakija doživljava kao događaj koji je doveo do brzog kraja rata na Pacifiku.

Ali on i drugi čelnici pogledali su neke od mučnih eksponata u muzeju, uključujući spaljenu i poderanu odjeću, ugljenisani sadržaj dječje kutije za ručak i pramenove ljudske kose ljudi koji su bili izloženi radijaciji.

Kishida, koji predstavlja izbornu jedinicu Hirošime, rekao je da su sporazumi o potrebi da se ostvari svijet bez nuklearnog oružja među njegovim ciljevima tokom trodnevnog samita, kojim će, kako se očekuje, dominirati teme o ratu u Ukrajini i rastuća vojna i ekonomska moć Kine .

“Još jednom ćemo potvrditi našu odlučnost da radimo za svijet bez nuklearnog oružja i nadamo se da ćemo svijetu prenijeti našu snažnu odlučnost da zaštitimo slobodan i otvoreni međunarodni poredak zasnovan na vladavini zakona”, rekao je Kishida novinarima na odlasku za Hirošimu.

“Nadam se da će ovdje u Hirošimi G7 i lideri iz drugih krajeva pokazati svoju posvećenost miru, koji će se pamtiti u historiji.”

U skladu s Kishidinom željom da nuklearno oružje stavi visoko na dnevni red, očekuje se da će završno saopštenje samita kritizirati Rusiju zbog prijetnji upotrebom taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini. Obama, koji je dobio Nobelovu nagradu za mir za svoju viziju svijeta bez nuklearnog oružja, održao je govor u Mirovnom parku 2016. i zagrlio hibakušu koja je preživjela atomsko bombardiranje. No, u predvorju muzeja, gdje mu je prikazan mali broj simboličnih eksponata, proveo je samo 10 minuta.

Kishida je pokušao da nuklearno razoružanje pomakne na dnevni red ovogodišnjeg samita i navodno je insistirao da lideri G7 posjete ne samo mirovne spomenike već i muzej.

“Vjerujem da je prvi korak ka bilo kakvom pokušaju nuklearnog razoružanja pružanje iskustva iz prve ruke o posljedicama atomskog bombardiranja i čvrsto prenošenje stvarnosti”, rekao je on uoči posjete Muzeju mira.

Malo je međutim, entuzijazma za smanjenje nuklearnih zaliha, u vrijeme kada je Rusija izdala slabo prikrivene prijetnje da će ih upotrijebiti protiv Ukrajine, i dok Sjeverna Koreja izaziva strah od nove nuklearne probe nakon serije lansiranja raketa dugog dometa.

Visoko.ba/federalna.ba/The Guardian