Licemjerje bh. političara u Domu naroda

U našoj zemlji se uglavnom zalažu riječima, pa zakažu na djelima. Osim građana, jučerašnjom sjednicom Doma naroda Bosne i Hercegovine razočarani su i međunarodni zvaničnici: Tražite ubrzani kandidatski status, a glasate protiv reformskih zakona. U državnom Domu naroda počinje i završava sve licemjerstvo bh. politike – odnosno, HDZ-a i SNSD-a.

Kuda ide Bosna i Hercegovina? Možda je licemjerstvo bh. politike najbolje oslikala jučerašnja sjednica državnog Doma naroda. Tražiti ubrzani put u EU, a oboriti ključne reformske zakone i glasati protiv sankcija Rusiji razočaravajuće je za međunarodnu zajednicu. Ukratko, bio je to još jedan dan propuštenih prilika.

“Jučer razočaravajući dan u parlamentima. Zahtjevi za status kandidata za EU uz glasanje protiv ključnih reformi vladavine prava. Neusklađivanje s mjerama EU protiv Rusije. I izmijenjena zabrana pušenja koja se zapravo ne primjenjuje. Još jedan dan propuštenih prilika”.

“Političke stranke koje pozivaju na ubrzano članstvo istog dana kada su oborili ključne evropske reforme nisu iskrene i nisu ozbiljne u pogledu poboljšanja života ljudi za koje tvrde da ih predstavljaju”.

Pravdao je danas Dragan Čović zašto je HDZ oborio proceduru kada je na red došao zakon o sprečavanju sukoba interesa, ali i zašto je glasao protiv usaglašavanja stava s Evropskom unijom o ratu u Ukrajini.

“HDZ je glasao principijelno, odnosno da je njihov stav o evropskim integracijama, ali i napadima Rusije na Ukrajnu, jasan. Problem je u predlagačima. Problemi nastaju kada imate opozicijske stranke koje redovito koriste – naravno, to je njihov zadatak – da dopunjavaju ili kreiraju dnevni red po svojoj želji i mi po principu odbacujemo bilo kakve dopune dnevnog reda koje dolaze od opozicionih stranaka”, kazao je Čović.

Sličan stav ima i analitičar Milan Sitarski. Opoziciono predlaganje određivanja stava prema Ukrajini smatra skupljanjem političkih bodova, a i za druge zakone, kaže, da ih predlagači moraju usaglasiti sa zastupnicima.

“Pitanje je ko je predložio te zakone. Predlagač zakona je morao usaglasiti sa dovoljnim brojem zastupnika iz reda većine u Parlamentarnoj skupštini u oba njena doma. Bez toga nikakvo pozivanje na dosljednost ili nedosljednost ne pomaže – jednostavno, ako imate jednostranačku većinu na svim potrebnim nivoima”, ističe Sitarski.

Naravno, analize jednih nisu u skladu sa onima drugih. Dok Sitarski objašnjava zašto je HDZ glasao protiv zakona, ima i onih koji smatraju da je red pobrinuti se za put ka EU, za koji se svi zalažu riječima, pa zakažu na djelima.

“Svakako da je kontradiktornost postala praksa unutar političkog diskursa u Bosni Hercegovini. Jučer smo bili svjedoci da smo imali izjavu Evropske komisije u kojoj se traži hitan kanditatski status za Bosnu Hercegovinu, a onda smo oborili važne zakone. Odnosno nismo oborili – ti zakoni se vraćaju sada u redovitu proceduru. Mislim da je jako važno da mi usvojimo te zakone, zajedno sa izbornim, i da onda možemo očekivati kanditatski status”, kaže Haris Plakalo, generalni sekretar EU pokreta u BiH.

Akademik Slavo Kukić navodi kako je činjenica da jučer nisu usvojeni reformski zakoni na koje je pristala briselska administracija, kako bi pomakla čitavu priču sa mrtve tačke: “Bosanskohercegovački etnonaconalisti su raščistili s tim da je narodu bosanskom i hercegovačkom moguće prodavati rog pod svijeću, ali nisu shvatili da se rog pod svijeću ne može prodavati Evropskoj uniji”.

Svi bi u EU, a za put ka Uniji teško se usaglasti oko donošenja zakona. A od međunarodne zajednice samo kritike. A bolji život i sigurnost građana, zakoni i ciljevi, opet ostaju na čekanju.

Visoko.co.ba/federalna.ba