Morski led koji pluta na Arktiku doživio je jednu od najnižih godina u historiji, s petom najnižom pokrivenošću ledom od početka satelitskog snimanja 1979., prema Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu (NSIDC).
Podaci centra koji su objavljeni prošle sedmice pokazuju da je zimski ledeni pokrivač dosegao svoj vrhunac 6. marta i nastavit će se smanjivati kako se sjeverna hemisfera bude zagrijavala prema ljetu.
Opseg leda na dan vrhunca iznosio je 14,60 miliona kvadratnih kilometara, oko milion kvadratnih kilometara manje od prosječnog maksimuma 1981.–2010. Poređenja radi radi, ovogodišnji led bio je ispod prosjeka za površinu veću od cijelog Egipta.
Arktički morski led je led koji pluta Arktičkim okeanom sjeverno od Rusije, Kanade i sjeverozapadne Evrope. Led na Arktiku prirodno varira s godišnjim dobima, skupljajući se u toplijim ljetnim mjesecima da bi dosegao minimum u septembru oko 50 posto veličine zimskog opsega, prije nego što naraste u hladnijoj zimi.
Posljednjih se godina, međutim, morski led u zimskim i ljetnim mjesecima smanjuje. Svih 10 najnižih maksimuma dogodilo se od 2006., au proteklih 16 godina (2007. do 2022.) zabilježeno je 16 najnižih minimuma, prema NSIDC-u. Neki misle da je to zbog toga što se ljetna sezona otapanja sve produljuje u posljednjih nekoliko desetljeća zbog klimatskih promjena, što više zagrijava okeane i stoga dopušta stvaranje manje leda u narednim zimama.
NSIDC je izvijestio da se najniži zabilježeni maksimum leda dogodio 7. marta 2017., sa samo 14,40 miliona kvadratnih kilometara leda, nakon čega slijedi drugi najniži u 2018. gdje je izmjereno 14,47 miliona kvadratnih kilometara leda. Treća i četvrta najniža godina bile su 2016. i 2015.
To oponaša trendove koji se vide u temperaturama okeana kao rezultat klimatskih promjena, a podaci NASA-e pokazuju da postoji uzlazni trend u posljednjih nekoliko desetljeća. Prema njenim podacima, 2020. i 2016. bile su najtoplije zabilježene godine, a 2022. bila je najtoplija zabilježena godina u okeanu.
U međuvremenu, morski led osigurava staništa i ključnu podršku velikom broju vrsta, od polarnih medvjeda i tuljana do riba i morskih ptica. Bez leda moglo bi doći do razornih učinaka na arktički ekosistem
Razina morskog leda već je pala za gotovo 200.000 kvadratnih kilometara od maksimuma 6. marta, prvenstveno zbog gubitka leda u Labradorskom moru, Zaljevu svetog Lovre i Barentsovom moru, prema NSIDC-u.
Količina leda prisutna u ljetnim mjesecima također se smanjuje, te se smanjuje za 12,6 posto po desetljeću, prema NASA-i. Jedna studija objavljena u časopisu Communications Earth & Environment u ponedjeljak otkrila je da je vjerovatno da bi tokom ljetnih mjeseci morski led mogao potpuno nestati s Arktika, i to uskoro.
“Klimatski modeli sugerišu da će se ljetni morski led u ovoj regiji otopiti u narednim desetljećima, ali je neizvjesno hoće li se to dogoditi za 20, 30, 40 godina ili više. Ovaj projekt je pokazao da smo vrlo blizu ovom scenariju , i da se temperature moraju samo malo povećati prije nego što se led otopi”, rekao je u izjavi Christof Pearce, asistent-profesor geonauke na Univerzitetu Aarhus u Danskoj i koautor rada.
Dodao je: “Studija je poziv na uzbunu, jer znamo da će se dogoditi. Ova vijest ne čini situaciju depresivnijom, samo hitnijom. Moramo djelovati sada kako bismo je mogli promijeniti.”
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.