NaslovnicaPreporukaLavić: Gazi H...

Lavić: Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu bilježi sve veći broj korisnika

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, koja prikuplja i čuva polumilenijsko pamćenje i tragove kulturne historije Bošnjaka, popuštanjem mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa bilježi sve veći broj korisnika koji posjećuju čitaonice i koriste usluge ove biblioteke.

Uglavnom je riječ o studentima, istraživačima različitih profila, akademskim radnicima i uopće tragaocima za znanjem, pretežno sarajevskih, ali i drugih bosanskohercegovačkih univerziteta.

Potrebama oko 7.000 registrovanih korisnika nastoji odgovoriti 35 uposlenika Biblioteke, angažiranih i na skupim procesima zaštite arhivske građe, među kojom se nalazi i rukopis prepisan prije 917 godina.

Gazi Husrev-begove biblioteka je u proteklom ratu uspjela sačuvati kompletan knjižni fond koji se sastoji od 120.000 bibliotečkih jedinica, od čega na arhivsku dokumentacionu građu otpada gotovo polovina građe. U njenom fondu je i 800 metara arhivske građe Arhiva Islamske zajednice kao i 1.200 muzejskih artefakata iz kulturne prošlosti Bošnjaka.

– Značaj knjižnog blaga Biblioteke tim je veći kada se ima u vidu činjenica da su mnogi dokumenti i štampana građa pohranjeni u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci (NUB) Bosne i Hercegovine i Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu tokom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu nestali u plamenu mržnje s namjerom da se zatru tragovi postojanja i kulturnog djelovanja jednog naroda na ovim prostorima – izjavio je za Agenciju MINA direktor Biblioteke Osman Lavić.

Direktor Lavić smatra da Gazi Husrev-begova biblioteka, s obzirom na dokumentacionu građu i ulogu koju je imala u prošlosti, posebno u posljednjih 100 godina, te djelatnosti kojima se bavi, ima višestruku ulogu u bosanskohercegovačkom društvu.

– Ona je prvenstveno biblioteka, ali i arhiv,muzej, te kulturni i naučno-istraživački centar – kazao je direktor Lavić.

Podsjetio je da Biblioteka danas djeluje u sastavu Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te da se njen rad u cijelosti finansira iz Bejtul-mala, Rijasetovog fonda namijenjenog, između ostalog, za finansiranje potreba onih koji tragaju za znanjem i naukom.

– Mnogo je razloga koji bi trebali biti povod redefinisanja pozicije Biblioteke u bosanskohercegovačkom društvu i njenog bar djelimičnog uključivanja na listu institucija od interesa za širu društvenu zajednicu – kazao je direktor Lavić.

Dodao je kako se već jednom razgovaralo o tome da se Biblioteka pozicionira kao pridružena članica Univerziteta u Sarajevu, te da je takva ideja i usvojena Statutom Univerziteta iz 2013. godine, što Zakonom o visokom obrazovanju iz 2017. godine, nažalost, nije prepoznato ni tretirano.

– Zapitajmo se, da je knjižno blago Biblioteke vlasništvo neke od zapadnih zemalja, u koje smo toliko zagledani i kojima se pokušavamo uputiti, kakav bi status takva biblioteka u tom društvu imala? Bez obzira na sve ovo, Biblioteka će, s Božijom pomoći, nastaviti putem kojim hodi već 485 godina u želji da ono što je vrijedno sačuva, bude korisnicima na usluzi i ne iznevjeri ulogu koju joj je dodijelio vakif, odredivši da ‘što preteče od troškova za gradnju (medrese) neka se za to kupi vrijednih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koristi ko ih bude čitao i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom’ – kazao je Lavić.

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/federalna.ba/Fena

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.