Letjelica je lansirana u ponedjeljak pomoću rakete Falcon Heavy kompanije SpaceX s lansirnog tornja 39A u NASA-inom Svemirskom centru Kennedy na Floridi. Najveća svemirska letjelica koju je NASA ikad proizvela za misiju fokusiranu na drugu planetu je također prva u kojoj agencija namjerava proučavati okeanski svijet izvan Zemlje.
Europa će putovati 2,9 milijardi kilometara na putanji koja koristi snagu gravitacije, prvo do Marsa u periodu od četiri mjeseca, a potom do Zemlje zbog još jedne gravitacijske asistencije tokom preleta 2026. godine. Nakon što počne kružiti oko Jupitera u aprilu 2030. godine,, svemirska letjelica će proći pored mjeseca Europa 49 puta.
Otprilike pet minuta nakon lansiranja, aktivirana je druga faza rakete, nakon čega se otvorio konusni nos rakete i otkrio letjelicu Europa Clipper. Sat nakon lansiranja se svemirska letjelica odvojila od rakete, a kontrola na Zemlji je ubrzo dobila signal. Dvosmjerna komunikacija s NASA-inim postrojenjem Deep Space Network u Canberri u Australiji je uspješno uspostavljena. Timovi misije su potvrdili da telemetrija pokazuje da je letjelica u dobrom stanju i da funkcioniše kako je i očekivano.
Glavni cilj misije je da se ustanovi da li mjesec Europa ima uvjete koji mogu podržavati život. Veličinom odgovara našem Mjesecu, no unutrašnjost je drugačija. Informacije dobijene tokom NASA-ine misije Galileo iz devedesetih godina prošlog stoljeća prezentovale su snažne dokaze da ispod leda Europe leži ogromni slani okean s više vode u odnosu na sve Zemljine okeane zajedno. Naučnici su pronašli dokaze da bi mjesec Europa mogao sadržavati organske spojeve i izvore energije ispod njegove površine.
Ukoliko se ustanovi da Europa ima uslove za život, to bi značilo da u našem Sunčevom sistemu možda ima još takvih svjetova.
Letjelica će 2031. godine početi provoditi naučne prelete Europe te će ovom mjesecu prići na samo 25 kilometara od njegove površine. Europa Clipper je opremljen s devet naučnih instrumenata, uključujući radar koji “probija” led, kamere i termalni instrument za traženje “toplijeg” leda i nedavnih erupcija vode.
Europa Clipper će kao najsofisticiraniji skup naučnih instrumenata koje je NASA poslala na Jupiter proučavati ledenu ljusku mjeseca, tanku atmosferu i duboku unutrašnjost.
Za napajanje instrumenata u uslovima slabe sunčeve svjetlosti koja dopire do Jupitera, Europa Clipper će koristiti najveće solarne nizove koje je NASA ikad koristila za međuplanetarnu misiju. Kada se nizovi rašire, dužina letjelice od početka do kraja iznosit će 30,5 metara. S gorivom je teška oko 5.900 kilograma.
Misija je odobrena 2015. godine, a svoj doprinos je dalo više od 4.000 ljudi.
Visoko.co.ba/Klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.