‘Nacionalna sigurnost i državna kriza BiH” bila je tema današnje redovne sesije Kruga 99 u online formatu, o kojoj su govorili uvodničari prof. dr. Izudin Hasanović, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Đuro Kozar, novinar i publicista.
Hasanović je istakao da, kada je u pitanju nacionalna sigurnost Bosne i Hercegovine, kao nepobitne uzroke izazivanja društvene krize predstavlja nepostojanje strategije nacionalne sigurnosti BiH koja bi sadržajno, funkcionalno i metodološki bila primjeren dokument u ovakvom sigurnosnom okruženju i koja bi realno sadržavala ciljeve, sredstva, kapacitete kojima raspolaže BiH i načine realizacije.
– Sistemska politička korupcija također predstavlja jedan od najozbiljnijih oblika ugrožavanja nacionalne sigurnosti BiH. Sistematična politička korupcija kao forma patologije demokratije kontinuirano je dominantan oblik upravljanja Bosnom i Hercegovinom, dominantan oblik društvenih odnosa, funkcionisanja ekonomskog sistema, osvajanja vlasti i održavanja na vlasti – kazao je Hasanović.
Dodao je kako “takav model nije rezultirao samo pljačkom bh. države i bh. društva, već su nepotizam, prljavi partikularni interesi i uticaj i trgovina tim uticajima doveli do bitnih deficita institucionalnih kapaciteta uključujući institucije sigurnosti”.
– Na uzrokovanje društvene krize u BiH također utiče nerazvijeno civilno društvo, kao posljedica doživljenog genocida, etničih čišćenja i masivnih devastacija. Iza takvih apokaliptičnih tragedija zastrašujućih razmjera ostali su mnogi osiromašeni, opustošeni ljudi zatočeni u svojim porodicama i ličnim tragedijama – kazao je Hasanović.
Kozar je istakao kako smo svjedoci da se nalazimo u velikoj političkoj krizi, najvećoj poslije Dejtona.
– Izlaza još ne vidimo, ali propasti nećemo. U to sam siguran. Bosne i Hercegovine je bilo, ima je sada i bit će je ubuduće unatoč i usprkos anti-državnim odlukama Narodne skupštine Republike Srpske koja sebi uzima za pravo da se miješa u državne prerogative Bosne i Hercegovine i koja hoće pošto-poto da od entiteta napravi državu u državi – kazao je Kozar.
On je mišljenja “da će se na kraju slomiti zub onih koji na tome uporno insistiraju i koji na tome grade svoju političku karijeru”.
– Milorad Dodik ide sada koliko hoće, ali neće dokle hoće. Njega treba u tome što hitnije spriječiti kako ne bi donosio dalje teške posljedice po državu, a najviše po svoj narod, jer on srpski narod vodi u ambis, on od srpskog naroda pravi remetilački faktor ne samo u BiH nego i Balkanu i šire – kazao je Kozar.
On je istakao kako iz Federacije BiH, kao drugog entiteta, nema adekvatnog i odlučnog odgovora na dešavanja u entitetu RS-u.
Kozar je mišljenja da se “točak historije ne može vraćati na ono što je bilo prije dvadesetak godina i više godina, ma koliko neko to želio, ali isto tako i da se neke stvari koje su se dogodile ne mogu posmatrati kao da ih nikad nije bilo”.
Dodao je kako presudnu ulogu u svemu ima visoki predstavnik, koji ima sva prava, legitimno je postavljen i ima svoje nadležnosti i ovlasti te može poduzimati sve što bi trebalo da se ne krši Dejtonski sporazum u kojem je navedeno da se Ustav BiH može nadograđivati kad oba entiteta daju saglasnost.
Kozar je istakao kako je vraćanje na ono što je bilo 1995. godine porazno i neprovodivo, te kako se ne može praviti “entitetska vojska”.
– Od čega bi je napravili? Oni misle da je to igračka. Vojska je skupa, a ako se nadaju da će dobiti podršku u tom smislu iz Srbije, onda se varaju. Neće Srbija ući u rizik da pravi vojsku u drugoj državi – kazao je Kozar dodavši kako nema šansi da se “ta vojska napravi u RS-u”.
Visoko.co.ba/federalna.ba/Fena
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.