NaslovnicaBiHKristijan Šva...

Kristijan Švarc-Šiling poručuje: BiH neće dobiti status kandidata ni do 2020.!

Kristijan Švarc Šiling (Christian Schwarz-Schilling), njemački političar i bivši visoki predstavnik u BiH, ovih dana boravio je u Bihaću i Cazinu povodom obilježavanja 20. godišnjice deblokade i oslobođenja Bihaćkog okruga. U intervjuu za „Avaz“ Švarc-Šiling prisjeća se dana kada je u ovo doba prije dvije decenije bio na čelu konvoja humanitarne pomoći koji je ušao tada u Bihać, nakon više od 1.200 dana opsade. Švarc-Šiling govori o izbjegličkoj krizi koja zbog vala izbjeglica zahvata Evropu te o evropskom putu BiH.

Na čelu konvoja 

Evropa je slično kao i devedesetih, tada s područja Balkana, sada pogođena valom izbjeglica iz afroazijskih zemalja. Kako ocjenjujete reakciju evropskih zemalja na ovaj problem i kako ga riješiti?

– Evidentno je da je to problem kojem se mora pristupiti planski i sistematski. Naročito je ovo pitanje važno u kontekstu sve većeg broja izbjeglica koje završavaju u  balkanskim zemljama. Međutim, osim izbjeglica iz Sirije, Libije i drugih zemalja, imamo sve više i onih s Balkana koje žele dobiti azil u nekoj zemlji EU. I to je problem, jer se mora naći rješenje da građani iz balkanskih zemalja dobiju mogućnost da legalno rade u Njemačkoj i zapadnoj Evropi. Ako se ova situacija ignorira, može doći do njenog opasnog razvoja, jer čitava ova situacija oko izbjeglica je veoma napeta.

Mislim da je došlo vrijeme da se Evropa jače fokusira na Balkan i mislim da je dobro što je Evropa shvatila da je Balkan njen dio, naročito u ovom kontekstu gdje sve više izbjeglica na putu do zemalja Evropske unije dolazi u balkanske zemlje. Na bazi ovog fokusiranja su i konferencije o zemljama Balkana prvo u Berlinu, pa ove sedmice u Beču, koje je pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel i koja se založila za ovakve principe. I kada je u pitanju Balkan i izbjeglice.

Koliko skupovi poput bečkog samita doprinose integraciji balkanskih zemalja u EU?

– Bilo bi najbolje da balkanske zemlje što više posla urade same, ali vidjeli smo da to onda traje pet puta duže. Potrebno je napraviti plan i onda će ići sve brže. Mislim da su prošla  vremena kad se moglo pomoći novcem i nekim drugim materijalnim sredstvima. To nije dovoljno. Mi moramo stvoriti nove strukture. Samo tako je moguće da se napravi korak naprijed u tim državama, inače će propustiti šansu da uđu u EU.

Ostale diktature 

Mogu li, prema Vašem mišljenju, bh. vlasti ovim tempom rada dovesti zemlju do kandidatskog statusa za članstvo u EU do 2017. godine, kako najavljuju?

– Danas imamo situaciju da diktature nisu uklonjene, nije došlo do demokratskog razvoja institucija. Sve je blokirano. Posebno će Republika Srpska trebati više vremena da se rehabilitira od gospodina Dodika. Trebat će vremena da u BiH zavlada razumna politika. Ovim tempom, nažalost, sve može sačekati još jednu generaciju. Lično smatram da se dobivanje statusa kandidata može odužiti i do 2020. godine.

Ponovo su aktuelne prijetnje iz RS o održavanju referenduma. Koliko takve najave dodatno destabiliziraju situaciju u BiH?

– Mislim da do toga neće doći i takvi procesi udaljavaju BiH od EU. Miloradu Dodiku je važnije da se zbliži sa Srbijom nego sa Evropskom unijom. Međutim, Vučić jasno stavlja do znanja koliko je EU važna za Srbiju i Dodik nema u Vučiću prijatelja ili partnera na svojoj strani kao što je imao u Borisu Tadiću. Zbog sveopće Dodikove politike može se očekivati da će on i njegov SNSD izgubiti naredne izbore.

Nisu svjesni ozbiljnosti

– BiH može ući u EU, ali za to će joj trebati puno energičniji pristup od dosadašnjeg. Vidimo uvijek neke blokade, ranije od Dodika, sada oko formiranja vlasti i parlamentarne većine. Bosanskohercegovački političari ne shvataju ozbiljnost situacije i to da se igraju sa sudbinama svojih naroda. Oni ne smiju više gubiti vrijeme i zbog pogrešne politike poput Dodikove ispašta cijela zemlja.

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.