Krediti MMF-a – kopija afere respiratori

Za očekivati je da ćemo i od ovih novih kredita dobiti jedno veliko ništa: Mi ih kupili, debelo platili, a oni ne rade ni na guranje, piše autor teksta.

Piše: Edib Smolo
– pročitaje više na: balkans.aljazeera.net

Zaključno sa šestim mjesecom ove godine, ukupan javni dug BiH iznosio je oko 12,17 milijardi maraka (oko 6,1 milijardi eura) što je 35,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Uzimajući u obzir činjenicu da će BDP za ovu godinu biti u velikom minusu, da će prihodi od indirektnih poreza biti manji za 15 i više posto, da nam je administracija ostala ista bez smanjenja bilo kojih troškova i uz bespotrebno trošenje sredstava iz budžeta, za očekivati je da će učešće javnog duga BiH u BDP-u sa novim zaduženjima preći tu magičnu brojku od 50 posto.

S obzirom da se ekonomija BiH slabo razvijala i bez pandemije koja ju je dodatno unazadila, dosadašnjim javnim dugom BiH crvene lampice upozorenja su počele da se pale ili u najmanju ruku migaju. Ovim novim zaduženjem, bez obzira na to koliko nas naši političari ubjeđivali u to da smo daleko od alarmantne situacije, vlast nas dovodi na rub finansijske stabilnosti.

Jedan od načina kako izbjeći dužničko ropstvo jeste i to da promijenimo pristup kreditiranju i okrenemo se alternativnim izvorima. Jedan od tih alternativnih izvora bi mogli biti i sami građanji BiH.

Naime, prema podacima Centralne banke BiH, na kraju septembra 2020. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 13,35 milijardi KM (skoro sedam milijardi eura). Prethodne godine, ovi depoziti su iznosili 12,89 milijardi KM što znači da je stanovništvo u ovih godinu dana povećalo svoje depozite za 460 miliona KM (skoro onoliko koliko je namjenjeno “korona zakonom” za subvencioniranje privrede).

Uzimajući u obzir ovaj podatak, postavlja se pitanje zašto nam treba ikakav aranžman s MMF-om? Zar ne bi bilo bolje aktivirati sredstva koja su već unutar države i na njih plaćati kamate lokalnom stanovništvu, a ne svjetskim oligarsima?

OPŠIRNIJE: Krediti MMF-a – kopija afere respiratori