Korona kao izgovor za dizanje cijena u BiH

Senad iz Sarajeva svakodnevno ide u nabavku namirnica za domaćinstvo. Kaže kako primjećuje da se mijenjaju iz dana u dan. Uglavnom rastu pomalo, skoro neprimjetno, ističe Senad.

“Neprimjereno da je jedan dan cijena 1,80 KM – konvertibilnih maraka (0,90 evra), a tri dana poslije 1,90 KM (0,95 evra) za isti proizvod. Iako se kod nas tvrdi da je to slobodno tržište, ja, ipak, mislim da je to lopovluk. Naše cijene u odnosu na države u kojima građani imaju i do tri puta veće prihode, su gotovo identične”, mišljenja je Senad.

Mirsada iz Sarajeva najveće poskupljenje kaže da je primijetila kada je riječ o voću i povrću.

“To svakog proljeća poskupi i svake godine je sve skuplje. Korona može biti samo izgovor za dizanje cijena ali prošle godine je nije bilo, pa je opet sve poskupilo”, ističe Mirsada.

Statistički pad cijena u prosjeku

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u aprilu 2020. godine, u odnosu na april 2019. godine, u BiH je u prosjeku zabilježen pad cijena od 1,2 odsto.

Kada je riječ o pojedinačnim cijenama nekih od osnovnih životnih namirnica za isti vremenski period, poskupjeli su kruh za više od dva posto, šećer za oko 10 odsto, isto toliko voće, dok najveći skok u cijeni je kod ulja koje je skuplje za 12 procenata. Sa druge strane, pojeftinilo su povrće, brašno, svježe meso i mlijeko.

Najveći skok u cijeni je kod ulja koje je skuplje za 12 procenata.
Najveći skok u cijeni je kod ulja koje je skuplje za 12 procenata.

Iz Agencije za statistiku BiH napominju da je, zbog mjera uvedenih radi prevencije širenja korona virusa, bilo otežano prikupljanje statističkih podataka za april zbog privremenog zatvaranja velikog broja prodajnih mjesta. Stoga su u pojedinim odjeljcima koristili metod prenošenja cijena zabilježenih u martu mjesecu.

Banjalučanin Grujo smatra da statistika ne odražava pravo stanje na terenu gdje se kupcima, osim podizanja cijena, za isti novac nude proizvodi smanjene gramaže .

“Sve je na gore išlo. Cijene su tu negdje iste ili malo više, ali šta je u pitanju, u pitanju je gramaža. Znači ako je koštalo nešto 5 KM (2,5 evra) za kilogram sada je pakovanje od 900 grama za istu cijenu”, pojašnjava Grujo.

Šta kažu prodavači?

Naila Spahić više od 20 godina prodaje voće i povrće na pijaci Grbavica u Sarajevu. Kupaca ima, kaže, iako je roba poskupjela zbog rasta nabavnih cijena.

“Roba jeste skupa i nama koji prodajemo i ovima koji kupuju. Mi dajemo popust koliko možemo, bar da i mi nismo džaba ovdje, a i da kupci budu zadovoljni. Neko ide u tržne centre, traže jeftinije, a i ja sam išla i obišla, i cijene su kao i kod nas. Evo kod nas su paprike 4 KM (2 evra) kilogram, a kod njih su već 5 KM i nešto (2,5 evra). Ali moraš se boriti da živiš da možeš plaćati ove troškove, svaki dan plaćam mjesto 25 maraka (12,5 evra) i rezervacija za ova četiri stola 20 maraka (10 evra), nije to malo”, ističe Spahić.

Prodavači na pijaci kažu da je roba poskupjela zbog rasta nabavnih cijena
Prodavači na pijaci kažu da je roba poskupjela zbog rasta nabavnih cijena
Kontrola cijena

Vlade Republike Srpske (RS ) i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) su tokom prethodna tri mjeseca, kada su na snazi bile vanredne mjere zbog pandemije korona virusa, svojim odlukama držale cijene osnovnih životnih namirnica, higijenskih sredstava i zaštitnih medicinskih sredstava pod kontrolom.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 16. marta donijela odluku o zabrani poskupljenja ovih namirnica i vraćanju cijena koje su važile 5. marta 2020. godine. Isto je učinila i Vlada Republike Srpske 18. marta Uredbom o vraćanju cijena na nivo od 5. marta za 32 grupe proizvoda.

Entitetske vlade su u aprilu donijele nove odluke kojima su umjesto cijena, ograničile marže (trgovinska marža je razlika između nabavne cijene i prodajne cijene robe koju ostvaruje trgovac ili prilikom prodaje robe ili proizvoda) na robe i proizvode na nivo od 5. marta.

Time su ranije uredbe i odluke o vraćanju cijena prestale da važe.

Entitetske vlade donijele su i istovjetne odluke o ograničavanju marži na naftu i naftne derivate koje su iznosile 0,06 KM (0,03 evra) po litri za veleprodaju i 0,25 KM (0,125 evra) po litri za maloprodaju.

Obe ove odluke po pitanju maržii dalje su na snazi u oba entiteta, s tim da je Vlada Republike Srpske na sjednici održanoj 4. juna donijela Uredbu o prestanku važenja ograničavanja marži.

Prema podacima Inspektorata Republike Srpske u periodu od 18. marta do 31. maja izvršeno je oko 700 kontrola, prilikom kojih su izrečene kazne za kršenje Uredbi Vlade RS o kontroli cijena i marži u iznosu od 108.000 KM (54.000 evra).

Inspektori Federalne Uprave za inspekcijske poslove u istom periodu izvršili su kontrole kod 467 subjekata i izdali 627 prekršajnih naloga zbog kršenja odluka o kontroli cijena i marži na iznos od preko milion KM (500.000 evra).

Neopravdana poskupljenja

Gordana Bulić, predsjednica udruženja potrošača iz Tuzle, kaže da su ove mjere uspjele spriječiti rast cijena, ali da je neizvjesno šta će biti kada one prestanu da važe.

“Sada svaki porast cijena u narednim mjesecima je drastičan i ima mnogo veći uticaj i udar na džep potrošača nego što je to bilo u februaru i početkom marta. Nadam se da situacija neće krenuti nekim dramatičnim tokom u narednom periodu”, ističe Bulić.

Murisa Marić iz udruženja za zaštitu potrošača ‘DON’ iz Prijedora kaže da su bez obzira na ograničenja, vidljiva poskupljena određenih proizvoda, što smatra neopravdanim, pogotovo zbog niske cijene goriva.

“U ovom periodu ne bi trebalo da dolazi ni do kakvih povećanja cijena, jer smo svjedoci da je ono čime se svi naši trgovci stalno pravdaju, a samo sada o tome ćute, jeste da je još uvijek barel nafte na svjetskom tržištu između 20 i 22 dolara, tako da su i ove cijene naftnih derivata znatno niže. Samim tim znatno niže trebale biti i cijene većine proizvoda”, pojašnjava Marić.

Plata ni za pola potrošačke korpe

Sindikalna potrošačka korpa koju je izračunao Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) za mjesec april 2020. godine iznosi 1.987 KM (989 evra) i za 248 KM (124 evra) je jeftinija od potrošačke korpe za prethodni mjesec mart.

Prosječna plata u BiH prema podacima državne Agencije za statistiku u martu je iznosila 950 KM (475 evra).

U aprilu mjesecu u Federaciji BiH (jednom od dva entiteta u BiH) iznosila 934 KM (467 evra) pokriva je tek sa 47 odsto.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iz marta, prosječna isplaćena plata u tom mjesecu iznosila je 947 KM (473,5 evra)

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna plata u Republici Srpskoj (jednom od dva bh.entiteta) isplaćena u aprilu iznosila je 946 KM (473 evra).

Potrošačku korpu čine kategorije prehrane, stanovanja i komunalnih usluga, higijene i održavanja zdravlja, obrazovanja i kulture, odjeća i obuća, te prevoz i održavanje domaćinstva.

RSE

***Saradnja na tekstu Ivan Katavić