Dijalog privrednicima, poduzetnicima i građanima ne znači mnogo. Potrebna je provedba postojećih sporazuma koji povezuju regionalno tržište. No umjesto provedbe, ideja za nova potpisivanja ne manjka.
Regionalno povezivanje tržišta između dva sporazuma i jedne ideje. Politika ima stavove bez analize institucija. U međuvremenu, mi donosimo analizu ekonomista. Otvoreni Balkan ili Berlinski proces?
Inicijativa Otvoreni Blakan i dalje bez konsenzusa, kako na Balkanu tako i u Bosni i Hercegovini. Otvorili se i pristupili; Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija. Kategorično protiv jedino Kosovo. Naša zemlja sa Crnom Gorom i dalje neodlučna. Otvoreni Balkan, prema dostupnim informacijama, predviđa slobodu kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi. Kosovo tvrdi da sve zemlje nemaju isti tretman. Bosna i Hercegovina zvanično šuti.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i nakon dvije godine čeka na analizu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Čekaju i oni kojih se najviše i tiče.
“Bojim se da bi posebno bio problem, ako bi se desio Otvoreni Balkan, da bi i ovo malo ljudi koje imamo otišli. Iz tog razloga treba neko stručno da s privredom razgovara. Da nam objasni sve te prednosti i mane. Moram biti iskren, s nama se prica vrlo šturo” ističe izvoznik Edin Jabandžić.
A šture su i informacije o samoj inicijativi. Do analize institucija, analiziraju ekonomisti. I oni podijeljeni. Jedni navode da za Otvorenim Balkanom nema stvarne potrebe. Tržište je već otvoreno i saradnja je definisana kroz postojeće, konkretnije sporazume. Drugi ga vide kao priliku za poboljšanje.
“Govorimo o dvije inicijative, od kojih jedna ima budžet 30 milijardi eura – to je Berlinski proces, a druga ne nudi ništa u tom smisli, nema definiran budžet niti akcioni plan”, ističe ekonomska ekspertica i analitičarka Amina Pilav-Velić.
“Ovo je samo dodatak na asocijaciju koja se zove CEFTA. To je samo oblik lakšeg kretanja ljudi u ova teška vremena. To znači da vi s ličnom kartom iz Makedonije možete doći na bauštelu u Sarajevo”, objašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Za sada je to bez određenih procedura nemoguće. Ali je moguća trgovinska razmjena. A upravo je izvozom u zemlje CEFTA-e Bosna i Hercegovina prvi put pokrivenost uvoza izvozom nadmašila 100 posto.
Srbija je i dalje najveći vanjskotrgovinski partner iz regiona. Ranije s velikim suficitom, ove godine, pokrivenost uvoza izvozom viša od 85 posto. Od ostalih zemalja CEFTA-e Bosna i Hercegovina je u velikom suficitu u razmjeni s Crnom Gorom, u blagom deficitu s Sjevernom Makedonijom, a veći izvoz nego uvoz bilježi s Albanijom, Kosovom i Moldavijom.
Iz Privredne komore FBiH smatraju da je CEFTA sporazum dovoljan, ali da ga se mora pridržavati i unapređivati.
Također, veći dio stručne javnosti smatra da Berlinski proces jeste u zastoju, ali nudi konkretan plan i približava Zapadni Balkan evropskim integracijama. Ohrabruje i najavljeno novo jačanje ovog procesa. Dakle, okvira ima, ali nije u provedbi. Stoga se postavlja pitanje kome treba potpis na već potpisana pravila?
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.