Koga su / smo to birali i zašto nam je uvijek kriv neko drugi

U trenutku kada se svo nezadovoljstvo građana sručilo na OHR zbog odluke o čijem provođenju se još od izborne noći nagađa, glasovi i povjerenje dato pojedinim strankama i članovima još se broje. Izborna iskustva nam pak potvrđuju da je preuranjeno kalkulirati i izlaziti sa imenima, recimo delegata, mada to pojedini portali već čine. Tako pojedinci već znaju, primjera radi, koji će Hrvati, imenom i prezimenom, biti delegirani u federalni Dom naroda iz primjera radi USK ili pak TK, pa čak i s kim će koalirati, a i kakve odluke donositi. I to je u redu, možda imaju magičnu kuglu pa vide u budućnost, a možda samo znaju ono što (mi) ostali nesretnici ne.

Kako god, mi nemamo magičnu kuglu i ne znamo kako će se tačno Schmidtove izmjene odraziti na sastav Doma naroda Parlamenta FBiH. Preciznije rečeno, ne želimo kalkulisati, nagađati i unaprijed osuđivati. Pri tome možemo samo podsjetiti da je HDZ BiH druga stranka po broju dobijenih glasova. I u federalnom, ali i na državnom nivou. A HDZ i stranke okupljene oko njih, iako možda za neke zvuči kao veliko iznenađenje nije birao OHR, već građani ove zemlje. Sviđalo se to nekome ili ne. Baš kao što su birali i SDA i SDP i Stranku za BiH, NES, NiP i koga još sve ne. 90 ih je bilo. Stranaka. Tako se barem danima vikalo i upozoravalo da niko ne može reći kako nema za koga glasati tog dana kada sa jednim (ili nekoliko) poteza olovkom bude odlučivao o svojoj, ali i sudbini svojih sugrađana. I šta se dogodilo? Pa, nikada manja izlaznost i nikada veće nezadovoljstvo. Izborne krađe? Čini se da je i to mnogima iznenađenje, kao da ih nikada prije nije bilo. Ipak, ostavimo i krađe po strani, nek se tim bave nadležne institucije i na koncu odluče ko je, koliko i koga pokrao.

Kako rekosmo ne vidimo u budućnost, ali sigurno znamo šta je bilo u prošlosti. Ako ne znamo mi, onda zna Google, jer ako ne pamtimo mi, pamti internet, kažu danas malo mudriji. Vratimo se dakle, onim koji su do sad i zvanično izabrani. Ovaj put uzmimo za primjer zastupnike u državnom parlamentu. Ko su ti ljudi za koje je glasalo po 20 hiljada i kusur birača? Čime su to oni stekli povjerenje građana i šta su to uradili za dobrobit svakog naroda ponaosob? Uzmimo za primjer Darijanu Filipović. Koliko je vas uopće čulo za nju? Pretpostavićemo jako malo. A evo i zašto. Filipović je na ovim izborima osvojila impozantnih 23.513 glasova kao kandidat HDZ-a BiH (i stranaka okupljenih oko HDZ-a) za Parlament BiH.  I tu ne bi bilo ništa čudno da Darijana Filipović nije već sjedila u klupama Parlamentarne skupštine u proteklom mandatu. Kažemo sjedila jer ako je suditi po podacima objavljenim na stranici ove institucije, Filipović je slovom i brojem u četiri godine mandata i uredno primljene plate (a i ostalih naknada) podnijela jednu inicijativu. I to inicijativu vezanu za prijem BiH u Međunarodno vijeće za maslinovo ulje. Filipovićka je jednako aktivna bila i kada su u pitanju poslanička pitanja, odnosno za oko 1460 dana svog „rada“ u državnom parlamentu usudila se postaviti jedno poslaničko pitanje. Možemo samo zamisliti kakve je incijative podnosila i pitanja postavljala i u dvije Komisije ove institucije, u kojima je imala ulogu potpredsjednice. Dakle, 23.513 glasova za osobu koja je za četiri godine podnijela jednu inicijativu i postavila jedno poslaničko pitanje. Koga je ona to predstavljala i za koga se zauzimala u jednoj od najvažnijih zakonodavnih institucija nismo sigurni.

Kako bi pokušali slikovitije opisati rad ove zastupnice, navešćemo nekoliko primjera. Šemsudin Mehmedović je kandidat SDA koji je također bio zastupnik u prethodnom mandatu. Mehmedović je na ovim izborima, barem po do sada objavljenim podacima osvojio 28.430 glasova. U vrijeme prethodnog mandata Mehmedović je podnio sedam inicijativa i postavio oko 20 poslaničkih pitanja.

Ili pak primjer Saše Magazinovića. Magazinović je osvojio 10.541 glas. U prethodnom mandatu, uz još nekoliko zastupnika, može se reći da je apsolutni rekorder po broju inicijativa i poslaničkih pitanja. Inicijativa –11, pitanja – 250.

Svi podaci o zastupnicima i njihovom radu ili u slučaju Filipović neradu mogu se pronaći na zvaničnoj stranici Parlamentarne skupštine BiH, za svakog zastupnika i delegata ponaosob. Naravno kako bi dočarali poentu s početka ovog teksta, mogli smo uzeti i analizirati federalni nivo. Nismo iz vrlo jednostavnog razloga. Rad federalnih domova nije jednako transparentan. Dobronamjeran savjet. Upoznajte se i vi sa budućim, a i prošlim zastupnicima i delegatima parlamenata. Državnog, a i federalnog. Federalni možda nema precizne podatke poput ovih koje smo naveli, ali ima dosta zanimljivosti. Posebno za one koji nagađaju buduća imena delegata u Domu naroda. Pogledjte na primjer samo sastave Klubova naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, njihove profile, zanimanja, obrazovanje… To su ljudi koji bi u vaše i naše ime trebali donositi određene odluke. Kako ih ne bi donosio neko drugi. U svakom slučaju, kako rekosmo magičnu kuglu nemamo, ali pristup određenim informacijama da. Ne nagađamo, već navodimo konkrentne primjere i s pravom se pitamo koga smo to mi birali? Mi, građani i birači ove zemlje, svih konstitutivnih naroda i ostalih. Mi, a ne OHR.

federalna.ba / Visoko.co.ba