Brojni novinari u Bosni i Hercegovini godinama su izloženi mržnji. Oni su još jedna populacija koja je često na meti. Najčešće putem društvenih mreža, gdje se ne preza na gnusan način prijetiti, vrijeđati. I to godinama. Bez sankcije. Za sada reaguju tek novinarska udruženja. Prijave u tužilačkim ladicama, a opužnice ni na pomolu.
Uvrede, prijetnje, zastrašivanja, verbalni pa i fizički napadi često su dio života bh. novinara. Kritika skupo košta. Za nepoželjna istraživanja i negativne naslovnice prozvani brzo šalju odgovor, pa organizirano djeluju. Na meti su mediji. Da se utiša glas novinara, sredstva se ne biraju. Primjeri su brojni.
“Uzbudljivo je. Svaki dan možete zanimljivo nešto pročitati, neku laž, izmišljotinu, konstrukciju, dovode vas u raznorazne kontekste, povezuju s raznoraznim ljudima s kojima nemate veze. Meni su čak i majku izmislili”, kaže novinar Danijal Hadžović.
Među posljednjim primjerima je i napad na novinarku Daliju Hasanbegović Konaković. Online nasilje trpi već godinama. Prijave nikad nisu dočekale sudski epilog. Istu sudbinu dijeli većina novinara koji su suočeni s prijetnjama. Nadležni su bez konkretne reakcije. Manjak dokaza. Prijetnje bez tačnih navoda termina i lokacije na kojoj bi se napad mogao desiti, novinari navode kao najčešći odgovor policije i pravosudnih institucija onda kada im je potrebna zaštita ili istraga.
“Ne može se imati povjerenje u institucije kad su te institucije pod kontrolom onih koji pokreću takve kampanje. Iza tih kampanja i prijetnji ne stoje neki anonimni pojedinci koji su besposleni i nisu baš dobri s mozgom, nego stoje vladajuće političke stranke u BiH”, dodaje Hadžović.
Teške prijetnje bh. novinarima često dolaze iz istog izvora. Godina im prijeti i brutalno vrijeđa Jasmin Mulahusić. Njegova online adresa je već godinama rezervirana za govor mržnje. Uvrede ne bira i sve ih javno plasira. Uglavnom protiv onih koje smatra neistomišljenicima kada je riječ o probošnjačkim politikama, za koje i javno deklariše. Mulahusić je i često ime na krivičnim prijavama, ali nikad do kraja dokazanim.
“U Tužiteljstvu BiH ima u radu više predmeta koji se odnose na navedenu osobu. Na predmetima se radi i javnost će biti informirana kada bude donesena tužiteljska odluka”, navode iz Tužilaštva BiH.
Da bi napadnuti novinari dokazali prijetnje, a odgovorni bili kažnjeni, izlaz treba tražiti u adekvatnim zakonskim rješenjima. Zbog toga iz Udruženja BH novinari predlažu konkretne načine zaštite medijskih radnika.
“Smatramo da vlasti prvi korak koji treba da naprave jeste da se kriminalizuje govor mržnje u javnom prostoru. Izmjene Krivičnog zakona u dijeli koji se odnosi na zaštitu sigurnosti građana uključujući i novinare”, istakla je Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja Bh. novinari.
Poziv nadležnima da zaustave govor mržnje prema novinarima, uputio je i Denis Zvizdić: “Vrijeme je da institucije kojima je to posao stanu na put i organizatorima i izvršiocima. U protivnom, rizikujemo da jezik mržnje, a ne razuma, postane dominantan što naše drustvo može odvesti u neželjenom pravcu.”
Uprkos udaru na profesiju i potrebi, uglavnom političkih organizacija, da javno mnijenje kroje po svom, novinarstvo opstaje i ostaje iznad svake prijetnje. Pronalazi odgovor na svako pitanje osim na jedno – ko će zaštititi novinare?
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.