Ključ je u Ustavu – novom, boljem ili barem tačnom tumačenju postojećeg

Bh. intelektualci ujedinili su se u pronalaženju rješenja za prevazilaženje uzroka sistemske krize u BiH. Detaljnom analizom problema došli su do uzroka, te nude nekoliko rješenja. Ključ je u Ustavu, novom, boljem ili barem tačnom tumačenju postojećeg. Potpuno stabilizovanje države predviđaju tek pod okriljem Evropske unije.

Kriza, opstrukcije, zastoj i blokada česte su karakteristike bh. političke scene. Višegodišnje izražene podjele društva i naroda, različiti ciljevi i slabljenje institucija rezultirali su sistemskom krizom u državi. Funkcionalnost države je narušena. Kako i kamo dalje? Odgovaraju istaknuti bh. intelektualci. Detektuju uzroke i nude rješenja.

„Ja izlaz donekle vidim i spas možda i u odluci Schmidta koju kritikujem. Koju kritikujem u onim segmentima gdje pojačava etničke politike, ali i daje nadu njegova odluka da ostavlja godinu dana političkim strukturama BiH, odnosno Federacije BiH da pronađu mehanizme za ograničene izmjene Ustava koje će onemogućiti blokade“, kazao je Miro Lazović predsjednik Skupštine RBiH od 1992. do 1996.

Akademik Mirko Pejanović ističe da ujedinjenost Evropske unije mora ići u pravcu da BiH kao jedno postkonfliktno društvo ubrza svoje korake za dobijanje članstva u Evropskoj uniji – tako jedino može postati sasvim stabilna i prosperitetna država.

„Ukoliko želi da bude bosanska, onda Bosna i Hercegovina mora biti evropska“, poručio je Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

Uzrok, ali i rješenje upravo je u temelju države. Reakcija je nužna. Poziv građana sa brojnih protesta su čuli i žele pomoći. Primjećuju da, uz nedostatke, u Ustavu sveprisutna su i pogrešna tumačenja. Zato – pisali bi novi, zajedno sa građanima.

„Mi smo potpuno nepismeni, stalno, jednostavno ne razlikujemo osnovne termine. Šta je nacija, šta je narod? To je bila prva podvala. Ja sam u svojoj knjizi ‘Ja, Bosanac’ identifikovao 51 političku podvalu“, tvrdi Aleksandar Knežević.

Husnija Sejdinović, predsjednik Komisije za istraživanje i afirmaciju tekovina borbe za BiH, navodi kako je potrebno napisati jedan moderan ustav: „On neće biti nacrt ustava, niti prijedlog ustava – on će biti inicijalni tekst ustava koga piše naučna zajednica sa građanima i civilnim društvom“.

Ukoliko akademska zajednica u saradnji s građanima izradi prijedlog novog ustava, svjesni su da za njegovu primjenu moraju dobiti odobrenje većine u Parlamentarnoj skupštini BiH. No, Sejdinović poručuje da i referendum može biti rješenje. Inače, ova dijaloška tribina održana je pod pokroviteljstvom članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića.

Visoko.ba/federalna.ba