‘Kineski plan bi mogao okončati rat, ali oni nisu spremni za mir’

Kineski mirovni plan za Ukrajinu mogao bi se koristiti kao osnova za okončanje rata, rekao je Vladimir Putin. Međutim, dodao je da bi plan mogao biti predstavljen tek kada budu spremni “na Zapadu i u Kijevu”.

Ruski lider se u utorak u Moskvi sastao sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kako bi razgovarao o sukobu i odnosima između dvije zemlje. Kineski plan, objavljen prošlog mjeseca, ne poziva izričito da Rusija napusti Ukrajinu.

Navodeći 12 tačaka, poziva na mirovne pregovore i poštovanje nacionalnog suvereniteta, bez konkretnih prijedloga. Ali Ukrajina je insistirala na povlačenju Rusije sa svoje teritorije kao uslov za bilo kakve pregovore – i nema znakova da je Rusija spremna na to.

Vlasti na aneksiranom Krimu koje podržava Moskva saopćile su u srijedu da je napad tri vodene bespilotne letjelice na Crnomorsku flotu u Sevastopoljskom zalivu odbijen bez štete po flotu. Izvještaj nije mogao biti nezavisno potvrđen.

Ukrajina je u ponedjeljak rekla da su eksplozije u drugom dijelu Krima uništile ruske projektile koje su transportovane željeznicom.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u ponedjeljak da bi pozivanje na prekid vatre prije povlačenja Rusije “efikasno podržalo ratifikaciju ruskog osvajanja”. Na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon završetka razgovora sa Xijem, Putin je rekao: “Mnoge odredbe kineskog mirovnog plana mogu se uzeti kao osnova za rješavanje sukoba u Ukrajini, kad god su Zapad i Kijev spremni za to.”

Ali Rusija tek treba da vidi takvu “spremnost” sa druge strane, dodao je on.

Stojeći uz ruskog lidera, Xi je rekao da se njegova vlada zalaže za mir i dijalog i da je Kina na “pravoj strani istorije”. Ponovo je tvrdio da Kina ima “nepristrasan stav” o sukobu u Ukrajini, nastojeći da Peking postavi kao potencijalnog mirotvorca.

Par je također razgovarao o rastućim trgovinskim, energetskim i političkim vezama između dvije nacije. „Kina je vodeći spoljnotrgovinski partner Rusije“, rekao je predsednik Putin, obećavajući da će zadržati i nadmašiti „visoki nivo“ trgovine postignut prošle godine. Xi je napustio Rusiju u srijedu, a njegov avion je poletio sa moskovskog aerodroma.

Ranije je Xi nazvao Kinu i Rusiju “velikim susjednim silama i sveobuhvatnim strateškim partnerima”.

Prema ruskim državnim medijima, dvojica lidera su također:

• Potpisali dva zajednička dokumenta – jedan sa detaljima o planovima za ekonomsku saradnju i jedan o planovima za produbljivanje rusko-kineskog partnerstva
• Postigli dogovor o planiranom gasovodu u Sibiru za isporuku ruskog gasa u Kinu preko Mongolije
• Složili se da nuklearni rat “nikada ne smije biti pokrenut”
• Razgovarali o svojoj zabrinutosti zbog novog Aukus pakta – sporazuma o odbrani između Australije, UK-a i SAD-a
• Izrazili zabrinutost zbog sve veće prisutnosti NATO-a u Aziji po pitanju “vojnih i sigurnosnih pitanja”

Na Zapadu raste zabrinutost da bi Kina mogla pružiti vojnu podršku Rusiji.

Govoreći u Briselu, šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da njegov savez “nije vidio nikakav dokaz da Kina isporučuje smrtonosno oružje Rusiji”. Međutim, dodao je da postoje “znakovi” da je Rusija zatražila oružje i da se taj zahtjev razmatra u Pekingu.

U zajedničkoj izjavi koju su Kina i Rusija objavile nakon sastanka dvojice lidera navodi se da blisko partnerstvo između dvije zemlje ne predstavlja “vojno-politički savez”. Odnosi “ne čine blok, nemaju konfrontacionu prirodu i nisu usmjereni protiv trećih zemalja”, dodali su. Putin je takođe iskoristio konferenciju za štampu da optuži Zapad za raspoređivanje oružja sa “nuklearnom komponentom” i rekao da će Rusija biti “primorana da reaguje” ako Velika Britanija u Ukrajinu pošalje oružje koje sadrži osiromašeni uranijum.

Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva saopćilo je da je osiromašeni uranijum “standardna komponenta” koja “nema nikakve veze s nuklearnim oružjem”.

Xiju je priređena dobrodošlica kada je u utorak stigao u Kremlj na drugi dan razgovora. Rekao je da je “veoma sretan” što je u Moskvi i opisao razgovore sa predsjednikom Putinom kao “iskrene, otvorene i prijateljske”.

Njegova posjeta Rusiji uslijedila je nekoliko dana nakon što je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje predsjednika Putina zbog optužbi za ratne zločine.

Državna posjeta je oslikana iznenadnom posjetom japanskog premijera Fumija Kishide Kijevu, čime je postao prvi lider Japana koji je posjetio zemlju u sukobu od Drugog svjetskog rata. Predsjednik Zelensky je rekao da će se na poziv japanskog premijera pridružiti samitu G7 u Japanu u maju putem video linka.

On je na konferenciji za novinare u utorak poslijepodne rekao da je također tražio od Kine da se uključi u pregovore, ali da čeka odgovor. “Ponudili smo Kini da postane partner u implementaciji formule mira”, rekao je on. “Pozivamo vas na dijalog, čekamo vaš odgovor.”

Visoko.ba/federalna.ba/BBC