Karfiol revolucija: Građani protiv korporacija

Građani Litvanije nedavno su spontano organizovali bojkot četiri najveća trgovinska lanca zbog izuzetno visokih cijena hrane. Sve je počelo Facebook statusom žene po imenu Ruta iz litvanskog grada Vilkaviškisa, koja je objavila fotografiju karfiola plaćenog 3,5 eura. Status je izazvao lavinu reakcija i niz lančanih objavljivanja fotografija građana koji su preskupo plaćali voće, povrće i ostale prehrambene artikle u trgovinama. Ubrzo su građani počeli bojkotovati četiri velika trgovinska lanca, koji su u narednih nekoliko dana bili gotovo prazni. “Akcija“ je rezultirala time da su trgovine snizile cijene proizvoda 20 do 40 posto, iako odbijaju priznati da sniženja imaju veze sa bojkotom koji se dogodio.

Kuke dobrote

Ovaj slučaj iz Litvanije događa se paralelno sa također spontanom akcijom širom Bosne i Hercegovine nazvanom „Kuke dobrote“, u kojoj građani u velikim gradovima na označena mjesta ostavljaju hranu, odjeću, obuću, sredstva za higijenu i ostale stvari koje mogu preuzeti njihovi siromašni sugrađani. „Kuke dobrote“ osmišljene su kao humanitarna akcija koja je također pokrenuta preko društvenih mreža, a koja je ukazala na visok stepen siromaštva u BiH i na činjenicu da postoji veliki broj građana koji sebi ne mogu priuštiti osnovne životne potrepštine. „Karfiol revolucija“, kako su je prozvali građani u Litvaniji, također je ukazala na činjenicu da građani po cijenama koje nameću trgovine i izuzetno visoka stopa PDV-a, ne mogu priuštiti sebi čak ni osnovne prehrambene proizvode.

Ono što je zajedničko za obje akcije je činjenica da su pokrenute preko društvenih mreža i da su naišle na izuzetno dobar odziv običnih ljudi. To pokazuje moć socijalnih medija, koji bez sumnje postaju jedan novi prostor (samo)organizovanja i djelovanja. Facebook, dakle, nije samo prostor za zabavu na kojem se „lajkaju“ besmislice, on može biti značajn resurs i podloga za društveni angažman i aktivizam neformalno organizovanih grupa, ukoliko je povod opravdan i ukoliko ga građani vide kao važan. Pokazale su to, uostalom, i nebrojene druge humanitarne akcije u Bosni i Hercegovini u kojima su putem društvenih mreža mobilizirani građani za sakupljanje novca ili drugih vrsta pomoći ugroženima. Vrijeme velikih poplava 2014. pokazalo je snagu online medija za mobilizaciju i organizaciju građana.

No, ono što razlikuje „Karfiol revoluciju“ i „Kuke dobrote“ jeste činjenica da je akcija u Litvaniji bila usmjerena ne na jednokratnu, spontano organiziranu pomoć građana građanima, nego na pokušaj organiziranog pritiska na korporacije, kako bi im se ukazalo na neprihvatljivost njihova odnosa prema građanima. Iako je akcija bila spontana, i iako gospođa  iz Vilkaviškisa kada je postavila fotografiju preskupog karfiola vjerovatno nije imala namjeru organizirati bojkot, pokazalo se da je moguće da mali val sa društvenih mreža pokrene sistemsku promjenu u velikim kompanijama. Ova nas je akcija podsjetila na principe ponude i potražnje koji suštinski reguliraju tržišta, te pokazala da kada potražnja opadne, padaju i cijene, ma koliko se velike korporacije trudile da očuvaju privid nedodirljivosti ne htijući priznati da je bojkot izazavao sniženja cijena. I bez obzira na to što su ogromne reklamne kampanje u milionskim iznosima usmjerene na to da nam stvore vještačke potrebe i da nas ubijede da veliki korporativni igrači određuju pravila igre koja mi kao konzumenti samo možemo bespogovorno slijediti, građani Litvanije pokazalli su da bez njih, odnosno bez nas, kupaca i korisnika, nema ni korporativnog profita, te da nismo tako nemoćni kako se na prvi pogled čini. Korporacije djeluju po principiu „profit prije ljudi“, uči nas Noam Chomsky. Ljudi dolaze prije profita, poručuju građani Litvanije.

Dobar znak

Oni su odlučili da prije svega budu odgovorni građani, a tek onda korporativni konzumenti. A odgovornost građana u demokratskom društvu jeste da prepoznaju anomalije, da ukažu na njih, te da aktivno sudjeluju u traženju rješenja. To je poruka „Karfiol revolucije“. Odgovornost građana u demokratskom društvu, nadalje, je da prepoznaju najslabije, najranjivije među sobom i da ih aktivno podrže čak i onda kada ih sistem ne podržava. Tome nas uče „Kuke dobrote“. Građani Litvanije, baš kao i građani Bosne i Hercegovine, imaju građansku svijest, pokazale su ove dvije akcije. Bez obzira na to što se često govori o apatiji javnosti, o nespremnosti na reagovanje, o neodlučnosti da se pokrenu, građani u obje zemlje pokazali su da još uvijek imaju kontrolu nad svojim životima i utjecaj na živote onih koji ih okružuju. Unatoč lošim i obeshrabrujućim uzrocima i povodima za obje akcije, dobar je to znak.