Karasovina na brdu Perun i Lipničko brdo kao dva prirodna bisera ZDK

Općina Vareš koja je smještena u brdskom-planinskom predjelu sa površinom 390km² leži na osovini paralele 44°10’ sjeverne širine i meridijana 18°20’ istočne dužine u prostoru srednje Bosne. Granične općine su Breza, Visoko, Kakanj, Zavidovići, Olovo i Ilijaš. Općina prostorno obuhvata planinu Zvijezdu i njene padine, te nekoliko samostalnih uzvisina. Najniža tačka općine nalazi se na 405m na ušću rijeke Tribije u Krivaju. Između 405 i 800m leži oko 35% površine općine, a iznad 800m 65%. Najveći dio tla građen je od sedimenata iz više geoloških razdoblja, koji su u tektonskom smislu dosta oštećeni, što je uzrokovalo da se duž tih oštećenja pojave duboke kotline rijeka Stavnje, Male rijeke, Tribije, Bukovice i Duboštice. Paleozoički sedimenti u predjelu Brgula zastupljeni su crnim škriljcima. Trijaski sedimenti u srednjem dijelu prostora općine zastupljeni su krečnjacima, dolomitnim krečnjacima, pješčarima i glincima. Njihov značaj je u tome što je u njima locirana kompletna trijaska metalogena rudna zona. Jurski sedimenti zastupljeni su spilitima i dijabaz rožna–formacijama u bližem okruženju Vareša, dok su na istom prostoru kredni sedimenti u vidu flišnih formacija zastupljeni krečnjacima pješčarima, glincima i škriljcima. Na sjevernom dijelu općine tlo je uglavnom građeno od vulkanskih stijena. Kvartarni sedimenti neznatno su zastupljeni u riječnim dolinama.

Karakteristika reljefa općine Vareš je narušenost odnosno devastacija rudištima i jalovinskim deponijama, kao posljedica eksploatacije rudnih bogatstava. Po sastavu vegetacije, biljni pokrov općine Vareš se sastoji od visokih crnogoričnih i bjelogoričnih šuma raznolikog sastava, niskih bjelogoričnih degradiranih šuma bukve i hrasta, pašnjaka, livada, oranica i voćnjaka. Pojava močvarnog zemljišta i tresetišta karakteristična je u crnogoričnim šumama planine Zvijezde, te na livadama oko rijeka Blaže i Tribije. U obilju šumskih i livadskih površina, na prostoru općine raste raznovrsno ljekovito bilje i gljive. Najviši vrh Zvijezde visine je 1.349m, ali najviši vrh općine sa 1.472m je Karasovina na brdu Perun. Poseban kvalitet prirodne sredine Vareša čini obilje i raznovrsnost voda, koje se pojavljuju kao površinski vodotoci, podzemne vode i jezerske vode. Kvalitetni dio vodnog potencijala su rijeke Stavnja, Misoča, Bukovica, Zvijezda, Mala rijeka, Duboštica, Tribija i dio Krivaje, koje su pogodne za uzgoj plemenite ribe, a vještačka jezera u Maloj rijeci i Smreci i za uzgoj ostalih vrsta ribe.

Veća izvorišta pitke vode Očevija i Mrestilište također su važan resurs prirodne sredine i kao takav ga treba sačuvati. S druge strane, opcina Kakanj zauzima centralni položaj u Sarajevsko-zeničkoj kotlini, privredno najznačajnijem i najgušće naseljenom regionu BiH. Željeznickom prugom Doboj-Sarajevo-Ploče i magistralnim putem Sarajevo-Zenica-Doboj područje Kaknja je povezano sa svim krajevima zemlje. Općina Kakanj pokriva područje od oko 417km² i u smislu diferencijacije ekosistema pripada grupi brdskih i gorskih pejzaža. Područje je bogato ležištima kvalitetnog mrkog ugljena, što je omogućilo da se u Kaknju izgradi Termoelektrana koja je najveća u Bosni i Hercegovini. U općini je razvijena i drvna industrija i proizvodnja cementa. Kakanj je danas jedan moderan, urbani grad u kome sve vrvi od života i ubrzanog tempa privrednog razvitka, ali koji je i pored toga zadržao bogatu kulturno-historijsku tradiciju i gostoljubivost svojih stanovnika. Pored bogate kulturno-historijske baštine, općina Kakanj ima mnogo toga zanimljivog i lijepog ponuditi svojim gostima.

Nadomak Kaknja, 19 km udaljeno od gradskog središta, na nadmorskoj visini od 1.144-1.200m, nalazi se prelijepo izletište Ponijeri, koje je i zračna banja, i planinsko izletište, i zimsko odmaralište, ali i lovačko polazište. U blizini protiču i kristalno čiste rijeke bogate ribom Marošicka, Mala rijeka, Trstionica, Ribnica i Bukovica. Ipak, najviši vrh Kaknja, a drugi po veličini u Ze-do kantonu je Lipničko brdo sa 1459m poviš naselja Lipnica. Biljni pokrov Lipničkog brda je vrlo raznovrstan i zajedno sa Perunom ubraja se u prave prirodne dragulje. Sasvim je izvjesno da Perunu i Lipničkom brdu nije dodijeljena potrebna pozornost pa bi inventarizacija i kartiranje flore i faune ovih prostora u doglednoj budućnosti bio pravi potez.