Naime, korištenje tehnologije u prisutnosti djeteta može imati negativan utjecaj na njegov razvoj. Sve to povezano je s lošijim kognitivnim sposobnostima, smanjenim socijalnim ponašanjem, slabijom privrženošću i pojavom drugih problema, uključujući emocionalne poteškoće.
Naučnici sa Univerziteta Wollongong u Australiji analizirali su podatke iz 21 prethodnog istraživanja koja istražuju negativne posljedice utjecaja tehnologije na međuljudske odnose, posebno unutar porodice. Shodno pretjeranoj zaokupljenošću elektronskim uređajima roditelji ne uspijevaju odvojiti vrijeme za osnovne aktivnosti, poput čitanja priče djetetu prije spavanja.
Istraživači su analizirali odgovore 14.900 učesnika iz cijelog svijeta, čija su djeca bila u dobi od novorođenčadi do 5 godina. Proučavali su kako korištenje tehnologije u prisutnosti djeteta utječe na različite aspekte djetetovog razvoja, uključujući motoričke i kognitivne vještine, psihosocijalno zdravlje, fizičku aktivnost, vrijeme provedeno pred ekranom i kvalitetu sna.
Rezultati su pokazali da ponovljena ometanja i prekidi uzrokovani elektronskim uređajima mogu imati dugotrajan utjecaj na djecu.
“Takvi prekidi mogu izazvati osjećaj ignorisanja kod djece, ili ih natjerati da misle kako se moraju takmičiti za pažnju svojih roditelja. Ovi prekidi mogu ometati prirodan tok interakcija, što je ključno jer djeca upravo u tom periodu usvajaju važne socijalne i jezične vještine te razvijaju svoje obrasce ponašanja, uključujući način na koji se kreću”, rekli su stručnjaci, piše New York Post.
Rezultati istraživanja o utjecaju tehnologije na porodicu iz septembra 2024. godine, pokazali su da roditelji koji su ovisni o elektronskim uređajima negativno utječu na jezičke vještine svoje djece. Čak i kada koriste tehnologiju u obrazovne svrhe, djeca pate zbog pretjerane izloženosti digitalnim uređajima.
“Iako čitanje e-knjiga i igranje edukativnih igara mogu pomoći u razvoju jezičkih vještina, najvažniji faktor u prvim godinama života je svakodnevna, dvosmjerna verbalna interakcija između roditelja i djeteta licem u lice”, kaže glavna autorica Tiia Tulviste sa Univerziteta u Tartu.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.