Kako sankcije pogađaju rusku ekonomiju

Nakon skoro dva mjeseca ruskog rata protiv Ukrajine, Kremlj je preduzeo vanredne korake da otupi ekonomsku kontraofanzivu sa Zapada. Iako Rusija može ostvariti neke simbolične pobjede, puni utjecaj zapadnih sankcija počinje se osjećati na veoma stvarne načine.

Dok je Zapad krenuo da odsiječe pristup Rusiji njenim deviznim rezervama, da ograniči uvoz ključnih tehnologija i preduzme druge restriktivne akcije, Kremlj je pokrenuo drastične mjere da zaštiti ekonomiju. To je uključivalo povećanje kamatnih stopa do čak 20 posto, uvođenje kontrole kapitala i prisiljavanje ruskih kompanija da profit pretvore u rublje.

Vrijednost rublje se zato oporavila nakon početnog pada, a prošle sedmice je centralna banka poništila dio povećanja kamatne stope. Ruski predsjednik Vladimir Putin osjetio je ohrabrenje i izjavio je – podsjećajući na doba Drugog svjetskog rata – da je Rusija izdržala ” blitzkrieg” sankcija Zapada.

„Vlada želi da stvori sliku da stvari nisu tako loše kao što jesu“, rekao je Michael Aleksejev, profesor ekonomije na Univerzitetu Indiana, koji je proučavao rusku ekonomiju u njenoj tranziciji nakon raspada Sovjetskog saveza. Kako sankcije pogađaju rusku ekonomiju:

– Rusija je pod najgorim napadom inflacije u posljednje dvije decenije. Rosstat – državna agencija za ekonomsku statistiku, saopštila je da je inflacija prošlog mjeseca dostigla 17,3 posto što je najviše od 2002. Za poređenje, Međunarodni monetarni fond očekuje da će potrošačke cijene u zemljama u razvoju porasti za 8,7 posto ove godine, u odnosu na 5,9 prošle.

– Neke ruske kompanije su prinuđene da se ugase. Nekoliko izvještaja kaže da je jedan proizvođač cisterni morao zaustaviti proizvodnju zbog nedostatka dijelova. Američki zvaničnici ukazuju na zatvaranje fabrika automobila “Lada” – brenda ruske kompanije “Avtovaz” u većinskom vlasništvu francuskog “Renaulta”, što je znak utjecaja sankcija.

– Gradonačelnik Moskve kaže da samo taj grad očekuje gubitak 200.000 radnih mjesta jer strane kompanije obustavljaju poslovanje. Više od 300 kompanija se povuklo, a međunarodni lanci snabdijevanja su uglavnom prekinuti pošto su kontejnerske kompanije “Maersk”, “UPS”, “DHL” i drugi transporteri napustili Rusiju.

– Rusija se suočava s historijskom nelikvidnošću za isplatu svojih obveznica, zbog čega će vjerovatno godinama biti van tržišta papira od vrijednosti.

Zvaničnici Ministarstva finansija SAD-a i većina ekonomista pozivaju na strpljenje, rekavši da su sankcijama potrebni mjeseci da ostvare svoj puni efekat. Ako Rusija ne bude mogla dobiti odgovarajuću količinu kapitala, dijelova ili zaliha, to će dovesti do zatvaranja još većeg broja fabrika i preduzeća, što će dovesti do veće nezaposlenosti.

Bilo je potrebno da protekne skoro čitava godina pošto je Rusiji sankcionisana zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krima 2014. godine da bi njeni ekonomski podaci pokazali znake nevolje, kao što su veća inflacija, pad industrijske proizvodnje i usporavanje privrednog rasta.

Djelovanje sankcija na rusku ekonomiju se slabo vidi uglavnom zbog izuzetnih napora Kremlja da to prikrije. Pored toga, najveći sektor – nafta i gas, uglavnom nije pogođen zbog oslanjanja Evrope, Kine i Indije na rusko gorivo.

Benjamin Hilgenstock i Elina Ribakova, ekonomisti Instituta za međunarodne finansije, procijenili su u izvještaju objavljenom prošlog mjeseca da bi, ako bi Evropska unija, Velika Britanija i SAD zabranile rusku naftu i prirodni gas, ruska privreda mogla da se smanji za više od 20 posto ove godine. Zasad projekcije predviđaju smanjenje od 15 posto.

Dok se EU složila da zabrani ruski ugalj do augusta i razgovara o sankcijama na naftu, među njenih 27 zemalja do sada nije bilo konsenzusa o zaustavljanju uvoza ruske nafte i prirodnog gasa. Evropska unija se mnogo više oslanja na ruske isporuke nego Velika Britanija i SAD, koje su zabranile ili postepeno ukidaju rusku naftu. Zasad Rusija dobija 850 miliona dolara dnevno od Evrope za naftu i gas.

SAD i njihovi saveznici tvrde da su pokušali prilagoditi sankcije tako da utječu na sposobnost Rusije da vodi rat i finansijski pogodi one u najvišim ešalonima vlasti, ostavljajući obične Ruse uglavnom netaknutim.

Ali Rusi su primijetili skok cijena. Stanovnici jednog moskovskog predgrađa rekli su da su pakovanja od 19 litara vode za piće koja redovno naručuju poskupjela za skoro 35 posto. U samouslugama i prodavnicama u njihovom kraju cijena jednog kilograma šećera je porasla za 77 posto, a povrća za 30 do 50 procenata.

Lokalna štampa u ruskim regionima posljednjih sedmica izvijestila je da je više prodavnica zatvoreno pošto su zapadne kompanije obustavile rad ili su se povukli iz Rusije.

Kremlj i njegovi saveznici su više puta ukazivali na oporavak ruske rublje kao znak da sankcije Zapada ne funkcionišu. Rublja je bila pala na oko 150 za dolar u prvim danima rata, ali se oporavila na oko 80 za dolar, otprilike gdje je bila prije invazije. Mjerač sedmične inflacije Rosstata pokazao je usporavanje inflacije, ali to nije iznenađujuće pošto je centralna banka brzo podigla kamatne stope.

Ruska centralna banka je udvostručila svoju referentnu kamatnu stopu da bi podržala pad vrijednosti rublje i zaustavila panično povlačenje novca iz banaka. Potom je spustila ovog mjeseca stopu na 17 sa 20 posto i signalizirala da bi je mogla još smanjiti.

Ovo nije prvi put da Rusija svom snagom brani vrijednosti rublje kao simbola otpora Zapadu. Tokom 1970-ih i 1980-ih godina, Sovjetski savez je imao zvanični kurs od 1,35 dolara za rublju, dok je kurs na crnom tržištu bio skoro četiri rublje za jedan dolar. Ruska dužnička kriza krajem 1990-ih takođe je djelimično prouzrokovana aktivnom odbranom vrijednosti valute.

Ali, zvaničnici američkog Ministarstva finansija sada su odbacili značaj oporavka rublje.

“Ruska ekonomija se zaista potresa od sankcija koje smo uveli”, rekla je ministrica finansija Janet Yellen, dodajući da je vrijednost rublje vještački napuhana intervencijom centralne banke.

Da li će i kako Rusija pobijediti u ekonomskom ratu, svest će se na to da li Kremlj može izazvati podjele na Zapadu, uzrokujući da sankcije postanu neujednačene i manje efikasne. Istovremeno, Rusija će imati vremena da razvije alternative za robu kojoj više nema pristup, za “supstituciju uvoza”.

Osvrćući se na sankcije iz 2014. godine, Istraživačka služba Kongresa je u januaru rekla da je utjecaj na Rusiju bio skroman samo zato što su SAD zapravo djelovale same, a ovaj put ima više međunarodnih aktera.

Ali ekonomisti vide jednu očiglednu prazninu: Sve dok Rusija može da prodaje naftu i gas, provlačit će se kroz sankcije.

Visoko.co.ba/federalna.ba/Beta