Kako konzervirana tunjevina može naštetiti organizmu

Jedna od najkorištenijih, ali i najdostupnijih riba u svakodnevnoj prehrani je tunjevina. Blagim ukusom slaže se uz brojne sendviče i salate, pa je čak vole i oni koji nisu ljubitelji ribe. No, previše njenog konzumiranja može se i negativno odraziti na organizam.

Tunjevina krije mnoge prednosti za organizam, pa pored toga što njenim konzumiranjem unosite dodatne proteine u organizam, ova riba poboljšava zdravlje mozga i očiju.

Jedna je od najvećih izvora omega-3 masnih kiselina te poboljšava pamćenje, zdravlje srca, ali i djeluje protuupalno.

Ipak, ima i ono na šta treba pripaziti pri unošenju konzervirane tunjevine u organizam.

Jedna od njenih loših strana je previše ulja koje se u njoj krije. Samim tim, ovakva riba nosi više kalorija, stoga ako pazite da ne dobijete na težini preporučuje se da uzimate onu koja nije u konzervi.

Ukoliko ste od onih kojima je konzervirana tunjevina na svakodnevnom meniju, a pritom vas muči nadutost, trebali bi razmisliti prije nego što je sljedeći put uzmete. Iako je natrij koristan za regulisanje tjelesne tekućine, njegov pretjerani unos može uzrokovati neugodnosti nadutog želuca.

“Jedna konzerva tune – bila s uljem, ili ne, sadrži četvrtinu prosječnog unosa natrija”, tvrde sa instituta Linus Pauling.

I još jedan od štetnih utjecaja, ali ne i manje važnih je živa, metal koji može izazvati trovanje organizma te ga kao takvog treba što više izbjegavati.

Istraživanja su pokazala da je izlaganje živi povezano i s visokim krvnim pritiskom, višim razinama lošeg holesterola te povećanim rizikom od srčanog udara.

Konzervirana tunjevina sadrži dosta manje žive od one svježe. A onda kada na konzervi vidite oznaku “light tuna”, znači da je možete jesti sedmično bez ikakvih problema, tvrde iz instituta.

Visoko.co.ba/klix.ba