Kako biti bliže građanima: Muzeji nisu za samo jednu noć

Da bi većina građana shvatila i prihvatila tu važnu ulogu kulturnih institucija, i one same, odnosno njihov menadžment mora poraditi na popularizaciji kulture i umjetnosti.

U Sarajevu se 21. maja održava manifestacija Noć muzeja. Sedam muzeja otvorit će svoja vrata besplatno za sve posjetioce, a na repertoaru će biti izložbe, performansi, radionice i predstave. Pokušaj je to da se muzejske postavke približe građanima glavnog grada BiH, a muzeji pokažu kao atraktivna mjesta vrijedna pažnje građana.

Manifestacija Noć muzeja održava se svake godine širom svijeta, no za Bosnu i Hercegovinu od izuzetnog je značaja ako se ima u vidu da je prije nešto manje od četiri godine Zemaljski muzej u Sarajevu, kao jedna od najstarijih i najznačajnijih institucija kulture bio zatvoren, uslijed nebrige države i nemogućnosti uposlenika da vlastitim naporima održe muzejske postavke i sam muzej funkcionalnim.

Opomena svima

Tadašnje zatvaranje muzeja ukazalo je na najmanje dvije važne činjenice, kad je riječ o odnosu prema kulturi i muzejima u Bosni i Hercegovini: prije svega na izostanak odgovarajućeg odnosa države, odnosno državnih institucija prema muzejima, a potom i na izostanak podrške samih građana kulturnim institucijama, odnosno i njihov indiferentan odnos prema muzejima, pozorištima, umjetničkim galerijama i sl. Drugim riječima, iz zatvaranja Zemaljskog muzeja naučili smo da država ne brine o svojoj historiji i kulturnoj baštini, ali i da ona nije zanimljiva ni značajna ni većini građana. Tek nakon što je NVO Akcijapokrenula kampanju „Ja sam muzej“ i cjelodnevne dežure u Zemaljskom muzeju, u septembru 2015 godine (podržanu i finansiranu od američke vlade, odnosno USAID-a), te nakon što su nadležna ministarstva najzad pokazala stanoviti interes za Zemaljski muzej, on je ponovo otvorio svoja vrata. No, pauza u radu od gotovo tri godine, tokom koje su na vratima ove institucije bile zakovane daske a iznad njih okačen natpis „Muzej je zatvoren“, trebala je biti opomena svima nama, građanima ove zemlje koliko malo (ili nimalo ne) brinemo o kulturnoj baštini i kulturnom naslijeđu.

Naime, već i površna anliza broja posjeta muzejima u glavnom gradu BiH pokazala bi kako je taj broj ispodprosječan u odnosu na evropske prakse, iako je ulaz u muzeje uglavnom vrlo pristupačan ili često besplatan. Upravo iz tog razloga akcija Noć muzeja značajna je u smislu podizanja nivoa svijesti građana o važnosti dolaska na ovakva mjesta, odnosno u svrhu njihove edukacije u ovom kontekstu. Već bi od vrtićke dobi kod djece trebalo stvarati naviku odlaska u muzeje, pozorišta, galerije i druge institucije kulture. Naravno, ukoliko ih imaju u svom gradu. Jer, treba i to reći, brojna su mjesta u BiH čiji stanovnici nikada nisu, a teško i da će, otišli u muzej jer im je najbliži udaljen stotinama kilometara.

Da bi većina građana shvatila i prihvatila tu važnu ulogu kulturnih institucija, i one same, odnosno njihov menadžment mora poraditi na popularizaciji kulture i umjetnosti. Muzeji moraju postati zanimljiva, privlačna mjesta za posjetioce, moraju modernizirati svoj pristup građanima i prestati muzeje tretirati kao gotovo sakralne objekte u kojima je zabranjeno ili neprilično čak i razgovarati. Savremeni muzeji danas su interaktivni, nude posjetiocima priliku za učenje, ali i za zabavu, imaju izvrsne web prezentacije koje nude virtuelne ture, i čine sve da što veći broj ljudi doista poželi da otvori vrata tih institucija i da im se često vraća.

Baština na moderan način, to je ono što građani svakako žele. Ali, osim građana jedne zemlje koji putem muzeja, galerija i drugih institucija kulture uče o sebi i svojoj baštini, muzeji moraju biti mjesto predstavljanja države, njene kulture, njenih naroda i stranim posjetiocima, odnosno turistima. Upravo je zato moderan pristup muzeja vrlo važan kao mehanizam privlačenja turista, također.

Moraju i zarađivati

Država, odnosno nadležna ministarstva, bez sumnje moraju biti ta koja pružaju podršku u razvoju ovih institucija, odnosno koja imaju jasnu i konkretnu, kvalitetnu i kreativnu kulturnu politiku. No, državne institucije nisu jedine koje treba da brinu o muzejima. Nedopustivo je da muzeji budu isključivo bazirani na grantove, odnosno finansijsku podršku države. Oni moraju značajnije raditi na strateškom planiranju, koje uključuje i strateško promišljanje kako ostvariti prihode, odnosno kako zaraditi od onoga što već posjeduju kao postavke. A građani, svakako, svojom navikom posjećivanja kulturnih institucija moraju dati svoj doprinos.

Noć muzeja zato je izuzetna akcija. Podsjeća nas na važnost muzeja i galerija. Ali i šalje poruku da muzeji ne bi u godini trebali imati samo jednu „svoju“ noć. Oni bi trebali biti naši svaki dan. Takav odnos prema kulturi čini neku zajednicu civilizovanom i kultivisanom. A to nam je, valjda, dugoročno cilj za ovu zemlju.