Nakon što je Novak Đoković tri dana nakon osvajanja Vimbldona, nezvaničnog Svjetskog prvenstva u tenisu, došao u Visoko i uz neviđenu pažnju svjetskih medija zvanično otvorio dva vrhunska teniska terena počelo se ozbiljnije o ovom sportu pričati u Visokom (gdje trenutno imamo vanserijskog talenta Kana Ahića), i pisati izvan Visokog.
Prvo smo dobili fotografije teniskog terena koji se nalazi iza srednje škole ili iza Dvorane u Visokom koji je gotovo napušten i u očajnom stanju prepušten propadanju i koji je dugo bio predmet jednog sudskog spora koji je tek nedavno okončan.
Ovaj teniski teren pravno pripada MŠC “Hazim Šabanović” koja je opet u nadležnosti Vlade ZDK. Da ne bi samo konstatovali evo i mogućeg rješenja ove situacije, školski odbor odmah sad da napravi Javni poziv kako bi neko zainteresovan dobio teren na upravljanje dok u potpunosti nije propao.
Jučer smo prenijeli tekst sa Slobodne Bosne u kojem se između ostalog kaže da je tenis u Visoko donio i prvi teren napravio Emir Kusturica.
Istina je ovaj drugi dio rečenice da je Kusturica imao teren kraćih dimenzija i da je na njemu igrao tenis i sa Džoni Depom i Alenom Nurijem, kao i mnogim drugim tada viđenijim Sarajlijama, ali stvarna istina je da je tenisa u Visokom bilo neposredno i prije Kusturice i nakon njega, a prije i Đokovića.
A ako želimo stvarnu i dokumentovanu istinu o teniskom sportu i prvom teniskom terenu u Visokom onda treba znati da su tenis u Visoko donijeli bosanski Franjevci.
Naime, tenisko igralište u Visokom otvoreno je 02.6.1940.godine, s tim da je ono postojalao i ranije. Jedino je Franjevački samostan u Visokom raspolagao u ovo vrijeme spotskim terenima: nogometnim, teniskim….
Izvor fotografije: Trinaresti pregled Franjevakče gimanzije u Visokom , š.g. 1939/40.
Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.