Još nije usvojen Pravilnik o kontroli cijene: Građani BiH i dalje bez jefinijih lijekova

Građani BiH već godinama trpe zbog neusvajanja pravilnika o regulaciji kontrole cijene lijekova. Bosna i Hercegovina ima najskuplje lijekove u regiji. Cijene diktiraju, prije svega, interesi farmaceutske industrije i konkurentnost tržišta, a građani su primorani da određene lijekove plaćaju i do tri puta više u odnosu na njihove prosječne cijene u zemljama u susjedstvu.

Svjetska banka dala je rok bh. vlastima da pomenuti pravilnik, kojim bi se osiguralo da maksimalne veleprodajne cijene lijekova koji se izdaju na recept ne budu veće od prosječnih cijena u zemljama regije,  usvoje do 1. marta ove godine, a taj rok je odavno prošao. Usvajanje pravilnika omogućilo bi se da cijene lijekova budu u prosjeku niže i do 20 posto, a na godišnjem nivou, državi bi to donijelo uštedu veću od 100 miliona maraka. Osim toga, postojanje pravilnika omogućilo bi Bosni i Hercegovini i pristup fondovima za zdravstvo Svjetske banke.

Neiskorišteni fondovi

Prema riječima Tatiane Proskuryakove, šefice Ureda Svjetske banke u BiH, Pravilnik je nedavno predan na usvajanje Vijeću ministara BiH, ali je zbog proceduralnih razloga povučen sa dnevnog reda sjednice Vijeća.

– Nadamo se da će pravilnik čim prije biti usvojen, jer će u suprotnom to postati prepreka za odobravanje novih sredstava Svjetske banke. Poenta je u tome da je BiH jedina zemlja u regionu koja ne kontrolira gornju granicu cijene lijekova i građani previše plaćaju za lijekove. Nema razloga da se previše plaća i smatramo da je ovo mjera koja ne samo da bi odobrila nova sredstva Svjetske banke, već bi uštedjela novac i građanima i budžetu – kaže za Faktor Tatiana Proskuryakova.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH izradila je početkom ove godine nacrt pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH. Prema tom nacrtu, parametri za određivanje referentne cijene lijeka su uporedne cijene određenih lijekova u referentnim državama (Srbija, Hrvatska i Slovenija, te Italija i Austrija kao alternativa), nivo komparativne cijene lijeka, ili podaci iz farmaceutskih studija. Veleprodajna marža iznosi maksimalno do 8 posto, a visinu minimalne i maksimalne maloprodajne marže trebala bi regulisati nadležna entitetska ministarstva zdravlja i Odjeljenje za zdravstvo Vlade Brčko distrikta.

Primjedbe farmaceuta

Zvaničan komentar o tome zašto je usvajanje pravilnika povučeno sa dnevnog reda posljednje sjednice Vijeća ministara jučer nismo uspjeli dobiti. Kako nezvanično saznajemo, usvajanju ovog dokumenta usprotivili su se iz Ministarstva finansija i trezora BiH, navodno pod pritiskom farmaceutskih kompanija koje smatraju da je pravilnik diskriminirajući za domaće proizvođače lijekova, te da prilikom određivanja metodologije uspostave referentnih cijena nije uzeta u obzir specifičnost bh. tržišta u odnosu na zemlje regiona.

– Naša glavna zamjerka je u tome što pri izradi nacrta pravilnika nije konsultovana struka, odnosno magistri farmacije, što je osnovni preduslov kada se kreiraju ovakvi dokumenti. Također, uzimanje Srbije kao jedne od referentnih zemalja za određivanje cijena lijekova je potpuno neshvatljivo ako uzmemo u obzir činjenicu da je tržište u Srbiji u ovoj oblasti krajnje neuređeno te da su farmaceuti u toj državi praktično dovedeni na rub propasti. Referentne trebaju biti one zemlje koje su svojim tržišnim uvjetima i strukturom slične BiH – kazala je za Faktor Zahida Binakaj, predsjednica Komore magistara farmacije FBiH.