Udruženje poslodavaca FBiH će danas održati press konferenciju na temu “Poreska reforma: Kako ubrzati Izmjene i dopune Zakona o doprinosima i Izmjene i dopune Zakona o dohotku” nakon što je 3. oktobra stupio na snagu Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak čime počinje oporezivanje toplog obroka većeg od 8,5 KM po danu, regresa većeg od 400 KM, piše bh. novinska agencija Patria.
Ni poslodavci ni radnici, ali ni opozicija nisu zadovoljni ovim rješenjem jer nove namete na leđa poslodavaca i radnika nije pratilo i smanjenje poreza na plaće.
Pravilnik je trebao stupiti na snagu polovinom jula, ali je njegova primjena odgođena za 3. oktobar. Zanimljivo, samo dan nakon izbora Federalno ministarstvo finansija saopćilo je da neće biti novog odgađanja primjene Pravilnika. Iako su poslodavci tražili sastanak sa ministricom Jelkom Milićević ona na njihove zahtjeve nije odgovarala, a u vrijeme kada je Pravilnik stupio na snagu nalazila se u SAD zajedno sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem gdje su održali sastanak sa predstavnicima MMF-a.
S tih sastanaka dolazile su vrlo šture informacije, a vlasti BiH su se u Pismu namjere MMF-u i reformskoj agendi obavezali na uvođenje ovakvih i drugih nameta. S druge strane, agendom je predviđeno i smanjenje stope doprinosa na plaće ali Federalna vlada kao da se na to oglušila.
S obzirom da je primjena počela, štetu će trpjeti isključivo radnici i poslodavci.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović za Patriju je ranije kazao da bi samo u paketu Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak imali smisla.
– Ako bi se počelo s primjenom pravilnika o oporezivanju toplog obroka, a onda se za mjesec ili dva donese novi zakon to bi napravilo jednu potpunu pometnju. Mi kao poslodavci tražili smo prvi korak koji će biti neutralan, odnosno neće biti dodatno opterećenje poslodavcima – kazao je Smailbegović.
Smailbegović smatra da je osnovni problem BiH nezaposlenost, a da bi se povećao broj zaposlenih država mora stvoriti ambijent.
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Edhem Biber kazao je za NAP da je prema reformskoj agendi donošenje ovih zakona planirano za posljednji kvartal 2016. godine.
– Zadatak reformske agende je smanjenje nameta privredi kako bi se otvorila radna mjesta – kaže Biber.
Safudin Čengić, vlasnik Centrotransa kazao je za Patriju da je neozbiljno govoriti o uvođenju nameta, a nemati smanjenje doprinosa i poreza.
Kako je istaknuto iz Udruženja poslodavaca FBiH Vlada je samo deklarativno za rasterećenje privrede, a zakonodavne vlasti su u samo posljednjih godinu dana donijele više od deset propisa kojima uvode nova opterećenja.
Sada su moguća dva scenarija da poslodavci smanje topli obrok na 8,5 KM kako ne bi imali dodatne troškove, a što će ići na štetu radnika čija će se mjesečna primanja smanjiti u prosjeku za 100 KM.
Drugi scenarij je da se smanji topli obrok, a poveća osnovna plaća što povećava troškove poreza i doprinosa koje plaća poslodavac. Manja je šansa da će se poslodavci odlučiti na ovaj korak, posebno u kompanijama gdje ima nekoliko stotina zaposlenih.
Iz SDP-a su reagirali te su naveli da se Vlada FBiH obavezala da će istovremeno uvesti oporezivanje toplog obroka i regresa i smanjenje socijalnih doprinosa (za zdravstvo, penzijski sistem i zapošljavanje), tako da efekt bude neutralan i za poslodavce i za radnike i za vladu. Ekonomski stručnjak Anto Domazet navodi da ova Vlada provodi najcrnju neoliberalnu politiku na štetu običnih ljudi, ovo je Vlada koja guli i radnike i poduzetnike da bi skrpila harač za pokrivanje svoje neefikasnosti.
– Umjesto toga, Vlada prvo uvodi oporezivanje naknada, a obećava da će nekada smanjiti doprinose. Sraman potez kojim se uvodi gruba povreda odnosa u raspodjeli između rada, kapitala i vlade na teret rada i kapitala. Poslije usvajanja liberalnog Zakona u radu, radnici su ponovo pod grubim naletom vlade – oporezivanje toplih obroka i regresa će im smanjiti prihode barem za 150 KM mjesečno. A poslodavci su ponovno pod udarom zbog grubog pogoršanja ionako lošeg poslovnog okruženja, jer im nametanjem novih poreza vlada obara ionako nisku konkurentnost.
I ponovno su svi u ovoj zemlji suočeni sa vladama bez povjerenja – onima koji donose nepredvidljive odluke i tako dodatno ugrožavaju živote i standard građana, smanjuju šanse za zapošljavanje, iako su ugroženi nemilosrdnom snagom tržišta, koje gasi biznise i radna mjesta u odsustvu smislenih mjera Vlade da aktivnim mjerama razvoja i zapošljavanja učini nešto u njihovu korist.
Stoga, SDP BiH traži od Vlade da odmah stavi van snage Pravilnik o oporezivanju naknada radnika i pripremi paket zakonskih propisa o smanjenju socijalnih doprinosa, pa tek nakon njegovog usvajanja uvede oporezivanje naknada.
Zatim, tražimo od Vlade da pripremi i javno obznani koje su to reforme koje možemo očekivati, a ne da ih čitamo iz Pisma namjere MMF-a. Tražimo da u svim reformama osiguraju predvidivost, socijalnu pravdu (snošenje tereta reformi prema ekonomskoj snazi, a koristi prema potrebama pojedinih socijalnih slojeva), transparentnost i socijalni dijalog.
Na kraju, vratite odlučivanje o reformama u Parlament FBiH, a ne da o važnim pitanjima odluke donosi Vlada ili čak, kao u ovom slučaju Ministarstvo finansija FBiH – navodi profesor Domazet.
iz DF-a su poručili da novim nametima i oporezivanjem toplog obroka, bez prethodnog smanjenja ukupnih doprinosa na platu i rasterećenja realnog sektora, Vlada, na čelu sa kvazi reformatorom Fadilom Novalićem po ko zna koji put radi protiv radnika u realnom sektoru.
– Kako i ovaj, po ko zna koji put, ministrica finansija (HDZ) odlučuje mimo premijera (SDA), postaje jasno da ključne odluke unutar Vlade ne donosi premijer Novalić, nego ministrica Jelka Milićević.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.