Preporuka‘Jedva da smo živi’: zbog objava iz Gaze tokom Palestinskog festivala književnosti...

‘Jedva da smo živi’: zbog objava iz Gaze tokom Palestinskog festivala književnosti svi su plakali

Bio je to događaj koji se skoro nije trebao ni dogoditi. Ali na kraju, više od 500 ljudi smjestilo se u podrumskoj sali u Londonu za noć poezije i performansa koja je obilježila kulturnu solidarnost s palestinskim narodom. Ali PalFest – Palestinski festival književnosti, godišnji događaj u Londonu od 2008. čiji je suosnivač egipatska spisatejica Ahdaf Soueif – ostao je bez mjesta na kojem bi se festival održao, nakon što je Kraljevsko geografsko društvo otkazalo njihovu rezervaciju, navodeći kao razlog bojazan za sigurnost u svjetlu rata Izraela i Hamasa.

Organizatori su prodali 600 karata i imali su samo nekoliko dana da pronađu alternativno mjesto. Osigurali su dvoranu unutar Nacionalnog sindikata obrazovanja u Londonu u posljednjem trenutku. Članovi publike su stajali oko bine i sjedili na podu kada je ponestalo mjesta, a neki su se pridružili i online.

Događaj je počeo jednominutnom šutnjom, za koju je Soueif rekla da je „za sve, posebno svu djecu, koja stradaju u ovim trenucima sukoba“. Ažuriranja iz Gaze prekidala su festival u realnom vremenu – kada je prekinut dotok električne energije i telekomunikacije, a kasnije i najava kopnene ofanzive izraelskih trupa. Soueif je ubijanje civila nazvala “žalosnim, okrutnim djelima” i također je priznala “ogromnu važnost” jevrejskih glasova koji govore protiv rata, uključujući nekoliko osoba u prostoriji. Ona je nazvala Nakbu – masovno raseljavanje i deponovanje Palestinaca tokom arapsko-izraelskog rata 1948. – „procesom u toku“, a govornici su se snažno osvrnuli na 75 godina izraelske okupacije Palestinaca.

Nobelovac Abdulrazak Gurnah govorio je o putovanju u Ramallu 2009. godine koje mu je dalo „mali uvid“ u život pod okupacijom, navodeći studente koji su bili primorani da putuju tri sata da bi stigli na nastavu i bolesne ljude koji nisu mogli putovati u različite dijelove zemlje kako bi dobili adekvatnu medicinsku njegu. On je osudio Hamasove “nepodnošljive i neoprostive” napade, a govorio je i o “brutalnim, osvetničkim povratcima” Izraela. Rezimirao je riječima: “Previše je, ubijati ljude na ovaj način.”

Glumci Julie Christie i Harriet Walter ponudili su vrlo emotivna čitanja odlomaka pisaca iz regiona, dok je romanopisac Mohammed Hanif uputio hitnu molbu: „Ima li svijet dovoljno veliko srce i za izraelske majke i očeve, i za palestinske roditelje, koji grle svoju djecu noći u razumnom uvjerenju da će sljedećeg jutra biti živi?”

Soweto Kinch, saksofonista i reper, izvodio je muziku dok je palestinsko-egipatski pjesnik Tamim Barghouti govorio o utjecaju okupacije. U međuvremenu, autor Matthew Teller ispričao je kako je odrastao u jevrejskoj porodici u Britaniji i postepeno dovodio u pitanje cionističke ideale na kojima je odrastao. “Odmarali smo u naselju u istočnom Jerusalemu. Svi koje smo sreli bili su Jevreji ili Izraelci ili oboje, i svaka priča koju smo čuli bila je o čudu Izraela.” Kada je počeo da putuje po Bliskom istoku, kaže: „Čuo sam nove načine da ispričam priče koje sam znao. I svaki put kada sam se vraćao u Izrael, to je imalo sve manje i manje smisla, sve dok uopšte nije imalo smisla.”

Glumac Tobias Menzies pročitao je zastrašujuće objave na društvenim mrežama palestinskog pjesnika Mosaba Abu Tohe, trenutno u Gazi, koje govore o bombardiranju i civilima koji umiru svuda oko njega. Jedna, od prije dva dana, glasila je: “Pobijene su mi komšije”. U drugoj je govorio kako nema dovoljno bolničkih kreveta: „Djeca vrište. Mrak je svuda, osim svjetla eksplozija. Jedva da smo živi.”

Soueif je osjećala ogroman naboj noći u prostoriji – svi su plakali dok je govorila, istovremeno i sama brišući svoje suze. Omar Hamilton, direktor PalFesta, govorio je o značaju događaja: kako je nekima dao priliku da zajedno obilježe patnju stanovnika Gaze, umjesto da je prate sami. Ali je izrazio zabrinutost zbog erozije prava na okupljanje i razmjenu ideja o Palestincima u toj zemlji i na međunarodnom nivou, ističući da se neki suočavaju s otkazima, otpuštanjem ili degradacijom. Citirao je nacrt rezolucije u Americi o zabrani studentskog aktivizma u Palestini. „Stvarno se nadamo“, rekao je, „da neće dozvoliti da se ovo pretvori u novu stvarnost. Osnovno pravo na okupljanje i razmjenu trebalo bi da bude dio temelja zemlje, ali ono brzo erodira.”

Ranije je Rashid Khalidi, eminentni palestinsko-američki istoričar i profesor Univerziteta Kolumbija, govorio o “progonu studentskog aktivizma od strane univerziteta i vlade” – a taj osjećaj je ponovio i Mustafa Sheta, generalni direktor Freedom teatra na Zapadnoj obali. Govoreći iz kancelarije izbjegličkog kampa Jenin u petak, pričao je o važnosti umjetnosti i kulture kao otpora. On je citirao ličnosti iz kulture na tom području koje su bile u “administrativnom pritvoru” bez optužbe, uključujući Bilala al-Saadija, predsjednika odbora Freedom teatra, zatvorenog od septembra 2022., i Mohammeda abu Sakha, cirkuskog izvođača, također uhapšenog i pritvorenog bez suđenja. Sheta je rekao da su ga izraelski obavještajci spriječili da putuje u inostranstvo i prijetio mu je u anonimnim pozivima.

Dok nije izbio rat, Palestinska mreža scenskih umjetnosti (PPAN), krovna organizacija za pozorišne stvaraoce, planirala je novembarsko predstavljanje palestinske kulture koji obuhvata sve od cirkusa do plesa i muzike. “Umjetnici imaju važnu ulogu u razgovoru o palestinskom identitetu tokom ove invazije”, dodao je Sheta. „Bojimo se slobodnog razgovora, ali nastavićemo da budemo umjetnici. Mi smo dio procesa u borbi protiv aparthejda i rasizma.”

 

 

 

 

Visoko.co.ba/federalna.ba/The Guardian


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE