Jednostavne mjere mogle bi spasiti milion beba godišnje

Životi više od milion beba godišnje mogli bi se spasiti širom svijeta u razvoju ako bi majke dobile pristup jednostavnim, jeftinim zdravstvenim mjerama kao što su vitamini, antimalarici i aspirin, pokazala je nova analiza.

Studija, fokusirana na „tihu javnozdravstvenu katastrofu“ beba koje se rađaju „premale ili prerano“, dolazi u trenutku kada Ujedinjeni narodi upozoravaju da je napredak u smanjenju smrtnosti novorođenčadi i mrtvorođene djece na jednakom nivou od 2015., a nedovoljno finansirana prenatalna njega je djelimični krivac. Autori analize, objavljene u časopisu Lancet, procjenjuju da bi se 476.000 smrtnih slučajeva novorođenčadi i 566.000 mrtvorođenih moglo izbjeći svake godine ako bi se nekoliko pretežno prenatalnih mjera u potpunosti implementiralo u 81 zemlji s niskim i srednjim prihodima.

Globalno, broj neonatalnih smrti – beba koje umru u roku od 28 dana – više se nego prepolovio u tri decenije između 1990. i 2020. godine, sa 5 miliona na 2,4 miliona. Ali širom svijeta u razvoju, posebno u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji, brojke su i dalje visoke. Izvještaj UN-a objavljen ove sedmice pokazuje da je stopa napretka stagnirala od 2015. zbog smanjenja investicija, pri čemu je svaka godina od tada donosila više od 2 miliona smrtnih slučajeva novorođenčadi i 1,9 miliona mrtvorođenih (Svjetska zdravstvena organizacija ih je klasificirala kao bebe koje umru nakon 28 sedmica trudnoće).

“Ako želimo da vidimo drugačije rezultate, moramo stvari raditi drugačije”, rekao je dr Anshu Banerjee, direktor SZO za zdravlje i starenje majki, novorođenčadi, djece i adolescenata. „Sada je potrebno višeg i pametnijeg ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu kako bi svaka žena i beba, bez obzira gdje žive, imale najbolje šanse za zdravlje i preživljavanje. Mnoge, ako ne i sve, mjere preporučene u seriji objavljenoj u Lancetu već se koriste u zemljama s visokim dohotkom, od pomoći trudnicama da prestanu pušiti, do davanja aspirina kada su pod visokim rizikom od preeklampsije. Ali oni se ne koriste sistematski na mnogim mjestima, posebno u zemljama sa zdravstvenim sistemima pod velikim pritiskom humanitarnih hitnih situacija, kao što su Afganistan ili Južni Sudan. Izvještaj UN-a otkrio je da je manje od 60% žena u najteže pogođenim zemljama prošlo čak četiri od osam prenatalnih pregleda koje je SZO preporučila.

 Renata Brito/AP

Uprkos razmjerima izazova, cijena implementacije mjera u 81 zemlji iznosila bi oko 1,1 milijardu dolara, kažu autori, što je iznos koji se opisuje kao “djelić” onoga što drugi zdravstveni programi primaju. Ipak, utjecaj bi mogao biti ogroman, tvrdi se, potencijalno spriječiti 5,2 miliona beba godišnje da se rode bilo prijevremeno, premale za gestacijsku dob ili s malom porođajnom težinom (definiranom kao manjom od 2,5 kg).

Stefanie Glinski/The Guardian

Autori – grupa profesora specijaliziranih za različite aspekte zdravlja djece ili majki – skovali su novi krovni termin za ove bebe: mala ranjiva novorođenčad ili SVN. Računaju da bi od 135 miliona beba koje su živjele rođene 2020. godine, svaka četvrta (35,3 miliona) ispunila kriterijume da bude u toj grupaciji. “Naše prve procjene o ovoj temi pokazuju da je problem male ranjive novorođenčadi veći nego što se ranije mislilo i da je tiha javnozdravstvena katastrofa koja utiče na cijeli životni tok, smanjuje ljudski kapital i ometa nacionalne ekonomije”, rekla je Joy Lawn, suautorka i profesorica zdravlja majki, reproduktivnog i dječjeg zdravlja na London School of Hygiene & Tropical Medicine.

Glavni autor Per Ashorn, profesor pedijatrije na Univerzitetu Tampere u Finskoj, pozvao je nacionalne vlade, kao i partnere i donatore, da hitno djeluju i investiraju. “Uprkos nekoliko globalnih obaveza i ciljeva usmjerenih na smanjenje ishoda SVN-a od 1990. godine, svaka četvrta beba na svijetu je ‘premala’ ili ‘rođena prerano'”, rekao je.

“Naše istraživanje sugeriše da već imamo znanje da preokrenemo trenutni trend i spasimo živote hiljadama beba godišnje po cijeni od 1,1 milijardu dolara, što je samo djelić onoga što drugi zdravstveni programi dobiju. Potrebni su nam nacionalni akteri, sa globalnim partnerima, da hitno daju prioritet akcijama, zastupaju i investiraju.”

U 2020. godini, autori su izračunali, više od polovine svih neonatalnih smrti širom svijeta pripisuje se bebama koje su SVN. “Ne rješavajući ovaj prioritet, ugrožavamo našu kolektivnu budućnost”, pišu oni.

Visoko.ba/federalna.ba/The Guardian