Jedan od najvećih sinova BiH – Džemal Bijedić

Džemal Bijedić (12. april 1917-18. januar 1977), rođen u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke porodice.

Džemal Bijedić , pravnik, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR BiH i junak socijalističkog rada. Od 1971. do 1977. godine obavljao je funkciju predsednika Saveznog izvršnog veća.

Rođen je 22.aprila 1917.godine u Mostaru,od oca Adema i majke Zarife. Potječe iz trgovačke porodice koja je pred početak Prvog svjetskog rata doselila u Mostar. Tu je Džemalov djed, Bajram-aga,kupio kuću,u tadašnjoj ulici Sahat-kula (gdje je danas Spomen kuća ”Džemal Bijedić” ). Bijedići su se bavili trgovinom i pripadali su krugu dobrostojećih porodica u Mostaru. Ubrzo je porodica uspostavila dobre kontakte sa svim ostalim komšijama, bez obzira na imovno stanje ili vjersku i nacionalnu pripadnost. Poslije smrti Džemalovog oca Adema, brigu o malodobnom Džemalu i njegovoj sestri Adili preuzeo je amidža Bećir.
Osnovnu školu i Državnu realnu gimnaziju, Džemal Bijedić završio je u rodnom Mostaru,a nakon završene mature upisao je studij prava na Pravnom fakultetu u Beogradu , gdje je i apsolvirao 1940/41. godine. Bijedić se tokom studiranja, već kao mlad čovjek uključivao u politički život, ali je imao vremena i za slobodne aktivnosti. Zna se da je bio član Tamburaškog zbora KUD-a Abrašević.

Kao mladi student na Univerzitetu u Beogradu, približio se ljevičarskim idejama, tokom Drugog svjetskog rata aktivno je sudjelovao u anitifašističkom pokretu, a nakon rata svoju političku djelatnost fokusirao je na četiri ključna pitanja: razvoj Hercegovine i njezinu intergraciju u bosanskohercegovačke okvire; ravnopravnost Bosne i Hercegovine u jugoslavenskoj federaciji; afirmaciju muslimanskog nacionalnog identiteta i afirmaciju jugoslavenske države na svjetskoj političoj sceni. Od 1971. posebno je bio aktivan na ostvarivanju posljednjeg zadatka na kojem je radio. Na tom zadatku, u 60.godini života okončan je njegov život u avionskoj nesreći, jednog maglovitog i hladnog januarskog dana, u brdima središnje Bosne. Nakon što je za novogodišnje izdanje lista Oslobođenje dao intervju , kojim je na kraju zaželio svima da nova 1977.bude godina u kojoj će se stvoriti uvjeti za izgradnju ”svijeta mira, slobode, i ravnopravnosti naroda i država,svijet razumijevanja, solidarnosti i prosperiteta”, Džemal Bijedić je novu 1977.godinu dočekao u društvu sa Josipom Brozom Titom u Novom Sadu, a nakon toga dvije sedmice proveo u napornom radu. U ponedjeljak, 17. januara, predsjedavao je sjednicom saveznog izvršnog vijeća. Pokazalo se da je to njegova posljedna sjednica koju je vodio.

Džemal Bijedić je bio vrlo kompleksna politička pojava. Njegova politička karijera nije bila isključivo uzlazna. Od prosječnog đaka u osnovnoj školi i mostarskoj Gimnaziji, sa odslušanih 8 semestara Pravnog fakulteta u Beogradu i prosječnim ocjenama iz položenih ispita,1971.godine popeo se na poziciju predsjednika jugoslavenske Vlade. On je jedan od rijetkih političara, koji je imao velike političke padove i uspone, a da padovi nisu bili rezultat velikih afera. Na pozicijiu predsjednika SIV-a,što je najviša funkcija koju je obavljao,došao je 1971.godine, sa mjesta predsjednika Skupštine SRBiH, što je bila najviša državna funkcija, koja je u to doba postojala na republičkoj razini. Sve to govori da je Džemal Bijedić bio velika i značajna politička ličnost, čija je biografija odličan primjer za praćenje historijskog hoda Bosne i Hercegovine u drugoj polovici 20.stoljeća.

19.januara 1977.godine, sve dnevne novine na naslovnici su objavile slijedeću vijest: “Predsjednik Saveznog izvršnog vijeća, Džemal Bijedić i njegova supruga Razija Bijedić izgubili su juče živote u avionskoj nesreći, koja se dogodila nešto prije 11 sati kod Kreševa.”

dzemal-bijedic.com.ba