Je li politika proširenja mrtva?

Više od 20 godina, zemlje Zapadnog Balkana pokušavaju postati članicom Europske unije. Među njima naravno i BiH. Uvjet na uvjet, poglavlje na poglavlje, status kandidata, pa u red. BiH nije još ni kandidat. Koliko god unutarnji problemi pravili kočnice u ispunjavanju uvjeta, nije problem samo to. Previranja i nesuglasice su i unutar same Unije.

Pod ovu zastavu BiH neće još dugo. Znali smo to i ranije, a sada je potvrđeno, bar prema pisanju Reutersa. Naime, po internom dokumentu država članica, u čijem je posjedu Reuters, navedeno je da Evropska unija, plašeći se političke reakcije u državama članicama, ne može više garantovati buduće članstvo za zemlje Zapadnog Balkana, iako im je svih ovih godina to obećavano. Godinama se nižu zahtjevi, a zemlje Zapadnog Balkana, čini se, od zajednice nikada dalje.

– Mislim da je vrlo upitno da li postoji takav dokument mislim da on ne postoji, ali postoje rasprave, razgovori unutar EU, unutar čelnika i one su vrlo poznate, ali još uvijek nisu u službenom dokumentu jer kada bi bilo u službenom dokumentu, to bi bila i obaveza da najviši predstavnici EU, znači nastupaju u skladu sa tim dokumentom. Za sada se još uvijek govori da će biti proširenja, ohrabruju se zemlje Zapadnog Balkana da usklade svoje zakonodavstvo – smatra Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a.

– Pa vidite, ja mislim da je pogrešno interpretirano to ta priprema i te pripremne dokumente, vjerujem da se ne radi o proaktivnom stavljanjem javno do znanje zemljama Zapadnog Balkana da od perspektive članstva nema ništa nego se radi o tome da predsjedavajući Slovenija, znači u tom dokumentu od jednog dijela država članica EU ne može dobiti zeleno svjetlo. Posvećenost za politiku proširenja to nije ništa novo, imamo već 3 godine blokada otvaranja pretpristupnih pregovora – kaže Bodo Weber, politički analitičar iz Njemačke.

Riječ je, kako tvrdi Weber, o pripremnom, a ne odvojenom dokumentu za predstojeći samit Unije. A prema pisanju Reutersa, ni deklaracija za samit nije usaglašena među članicama. Mnogi ocjenjuju da je sve to potvrda neuspjele strategije EU za prijem Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije u svoje članstvo. Što se podudara sa rasplamsavanjem napetosti na granici Kosova i Srbije. Da se unutar Evropske unije nešto dešava, te da su članice na suprotnim stranama glede proširenja, možda najbolje pokazuje primjer Sjeverne Makedonije. Zbog bugarskog veta nisu dovoljni ni svi ispunjeni uslovi.

Također, napredak Albanije je zaustavljen jer je vezan za Sjevernu Makedoniju u procesu proširenja. Nekoliko onih koji koče mogli su zaustaviti drugi, ali nisu. Ipak, upućeni tvrde da će naredna godina pokaziti šta se zapravo dešava sa Evropskom unijom.

– Ja vjerujem da je iduća godina ključna kada će Berlin morati da uđe u svađu sa Macronom o proširenju i perspektivama Zapadnog Balkana jer ako ne dođe do konačne deblokade pretpristupnih pregovora za Skoplje i Tiranu, vjerujem da će se morati iduće godine konceptovati da je mrtva politika proširenja sa dugoročnim katastrofalnim vrlo zabrinjavajućim posljedicama – dodaje Weber.

No i postojanje ovakvog dokumenta nije ništa novo kada znamo da je proces proširenja zaustavljen još prije 2 godine kada je jasno poručeno da prijema novih članice neće biti u narednih 9 godina. No to ne sprečava lidere Evropske unije da pozivaju na unutrašnje reformama koje zemlje Zapadnog Balkana vode tamo gdje pripadaju, pod okrilje Evropske unije. Kada, niko ne zna.

Visoko.co.ba/federalna.ba