Je li iza krize u Bjelorusiji ruski pritisak zbog gasa?

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko priznao je da je moguće da su bjeloruske snage pomagale migrantima da prijeđu u Poljsku. Ovo je već drugi Lukašenkov gaf u bezmalo sedam dana, kada je najavio mogućnost zatvaranja protoka ruskog gasa Poljskoj i Njemačkoj. No, da li je time Lukašenko razobličio lukavu namjeru Rusije da dodatno pojača pritisak na Evropu zbog nepokretanja kontroverznog gasovoda Sjeverni tok 2?

“Naši vojnici znaju da migranti idu u Njemačku. Možda im je neko pomogao. Neću da se bavim time”, rekao je skrušeno Lukašenko u intervjuu za BBC, negirajući da je bilo ikakvog namjernog činjenja vlade u Minsku, istovremeno napadajući Poljsku za prekomjernu upotrebu sile: “Migrantima je zabranjen prolazak. Time je počeo ovaj spor. Poljaci su uključili vodene topove i šta smo otkrili? Pomiješali su s vodom otrovne hemikalije, pesticide i herbicide. Te se stvari koriste za ubijanje žohara i korova. To se desilo”.

No, Lukašenku se teško može vjerovati pošto je već prije nekoliko dana lansirao fake news kada je rekao da je s Njemačkom dogovorio prolaz migrantima. Posljedice tog hibridnog rata, kako Zapad opisuje situaciju s migrantima u Bjelorusiji, tek će se vidjeti. No, priznanje da je puštao migrante u Evropsku uniju i prijetnja da će zaustaviti protok ruskog gasa upućuju na zaključak da je Lukašenko samo marioneta u lukavoj igri Kremlja da uvjeri Evropu, odnosno Njemačku, da pokrene kontroverzni gasovod Sjeverni tok 2. Očito se Lukašenkove izjave nisu svidjele ni “hazjajinu iz Kremlja” – Vladimiru Putinu: “Znamo i razumijemo da, iako se situacija u Bjelorusiji, unutar države, smirila – ipak postoje problemi. To nam je jasno i pozivamo vladu i opoziciju na dijalog”.

Na prijetnju zatvaranja protoka ruskog gasa kroz Bjelorusiju stigao je odgovor putem odluke njemačkih vlasti da do daljnjeg obustave proceduru pokretanja gasovoda Sjeverni tok 2. Zbog čega je toliko važan taj gasovod? Ne u tolikoj mjeri za Njemačku i druge evropske potrošače, koliko za Rusiju jer praktično izbacuje Ukrajinu iz sistema opskrbe Evrope ruskim gasom. Cijela Evropska unija je 2011. godine jednoglasno podržala gradnju gasovoda Sjeverni tok 1, koji i danas podmiruje evropski blok tim energentom. Ali, Rusija se od tada promijenila – od pouzdanog ekonomskog partnera vratila se imidžu opasnog susjeda s kojim se ne treba ozbiljno zamjerati. Prvo je 2014. anektirala Krim, započela rat u Ukrajini te ponovo nametnula globalnu trku u naoružanju. Ovome dodajemo i nedavno divljanje cijene gasa te širenje straha od smrzavanja tokom predstojeće zime u evropskom bloku. Kada će i kako Evropa odgovoriti na te izazove, ne znamo, ali znamo da nas ne treba iznenaditi neka nova kriza poput bjeloruske, jer se Veliki medvjed odavno probudio iz zimskog sna.

Visoko.co.ba/federalna.ba