Jasmin Sirčo, organizator Dana arhitekture – BiH ima šansu za drugačije i autentične arhitektonske scenarije

U maju ove godine Dani arhitekture će se održati 11. put u Sarajevu i okupit će eminentne stručnjake iz ove oblasti kako bi se otkrili novi pristupi u gradnji i korišćenju prostora. Da li aktuelna urbanistička rješenja zaista odgovaraju potrebama građana, koliko je arhitektura u BiH autentična i slobodna, koji prostori mogu da ožive i ostvare novu funkciju, samo su neka od pitanja koja su se nametnula pred razgovor sa Jasminom Sirčom, organizatorom Dana arhitekture.

eKapija: Nedavno su Dani arhitekture objavili konkurs za idejna rješenja obnove sankaške i bob staze na Trebeviću, koji su opisani kao sarajevski “prostor slobode”. Zašto baš ovaj prostor i kako gledate na moguću revitalizaciju nekadašnjih olimpijskih kapaciteta? 

– To je jedinstven prostor, ne samo za Sarajevo, nego i puno šire. U svijetu je izgređeno licenciranih 14 bob staza, tako da je ovaj prostor izuzetno zanimljiv. Staza je poslije rata znatno oštećena, ostalo je samo betonsko korito. Međutim, i dalje privlači i živi, ona je mjesto šetnje, trčanja, fotografisanja i ekstremnih sportova.

Dani arhitekture zajedno sa partnerima raspisali su međunarodni anketni konkurs za obnovu bob i sankaške staze na Trebeviću kojim pozivamo mlade arhitekte, dizajnere i umjetnike da pošalju svoje ideje i prijedloge za nove načine korištenja ovog prostora. Otvaranjem Trebevićke žičare, pitanje bob i sankaške staze će se dodatno naglasiti, a prostor ponovo povezati sa samim centrom grada.

eKapija: Ovogodišnji Dani arhitekture, čini se, pozivaju da iskočimo iz ustaljenih formi i zakoračimo u nove prostore i oblike. Koliko je u tom smislu hrabra arhitektura danas u BiH?

– Tema Dana arhitekture 2018 je “Prostor slobode”. Zajedno sa kustosom, hrvatskim arhitektom Dinkom Peračićem, formirali smo temu i fokuse. Zanimaju nas istraživanja u arhitekturi, neuobičajne prakse, drugačiji pristupi i alternativni načini korištenja prostora.

Dani arhitekture su i do sada kroz različite teme i pristupe, nastojali da ponude nove sadržaje i iskoče iz ustaljenih modela. Prostor BiH nije još do kraja iskontroliran, pravila nisu tako striktna u odnosu na zemlje Evropske unije, što ostavlja potencijalnu mogućnost za drugačije i autentične scenarije. To je ujedno naša prednost, naš “prostor slobode”, ali i opasnost, jer često situacija može krenuti u pogrešnom pravcu.

eKapija: Šta zamjerate, a šta biste pohvalili u urbanoj sarajevskoj arhitekturi? 

– Slojevitost i isprepletanost različitih perioda i stilova gradnje daju posebnost i specifičnu sliku grada. Međutim u posljednjih dvadeset godina zanemareno je planiranje i izgradnja javnih objekata i zajedničkih javnih površina. Projekti poput izgradnje univerzitetskog kampusa, biblioteke, zgrade opere ili novih sportskih kompleksa nisu realizovani. Ti projekti su na čekanju ili je data prednost drugim. Investitorski urbanizam nije samo problem Sarajeva i BiH, ali je neophodno odrediti prioritete za grad i njegove građane.

eKapija: Kada govorimo o urbanističkoj slici i autentičnosti gradske arhitekture, koliko se zaista danas vodi računa o tome, ili se sve više podilazi neukusu i kiču?

– Arhitektura i urbanizam grada su ujedno i refleksija određenog društva, a kao takva evidentno je prisustvo neukusa i kiča. Međutim, mislim da je potrebno prvenstveno istaknuti pozitivne primjere, educirati i građane i arhitekte. U tom pravcu idu svakako i Dani arhitekture. U prethodnih deset godina smo i edukativna platforma, kao i festival. Bitno je istaknuti i odličan rad Asocijacije arhitekata u BiH u proteklih nekoliko godina.

eKapija: Koji su to još “prostori slobode” u Sarajevu, a koje biste voljeli vidjeti u novom ruhu?

– Prostor unutrašnjeg dvorišta iza Prve gimnazije – otvoreno kino Metalac. To je jedan od najboljih primjera “prostora slobode”, koji su prepoznale Sarajlije i koji se koristi u različite svrhe.

Druga lokacija su hale unutar industrijskog kompleksa Vaso Miskin Crni. Radi se o važnom industrijskom nasljeđu koje je pogodno za transformaciju i renamjenu prostora.

Treći primjer je prostor parka Hastahana, koji je zbog svoje atraktivne lokacije u centru grada često u žiži interesovanja različitih grupa.

eKapija: Osim Sarajeva i njegovih prostora slobode, koji bi slični prostori u drugim gradovima BIH mogli da dožive uljepšanu stvarnost?

– “Prostori slobode” u širem značenju su mjesta eksperimentalnih ili alternativnih aktivnosti, arhitekture i načina korištenja. To su prostori koji se mijenjaju zajedno sa životom u njima, i reagiraju na kontekst u kojem se nalaze, prostori kojima nije nužno potrebno “uljepšana stvarnost” da bi funkcionisali. Svakako da takve prostore možemo naći u drugim gradovima BiH, posebno u dijelovima bivših vojnih kasarni i napuštenih industrijskih kompleksa u središnjim djelovima grada,a koji se mogu iskoristiti i kao brownfield prostori.

eKapija: Šta očekujete od ovogodišnjih Dana arhitekture? Dolaze li neka zvučna imena?

– Dani arhitekture se održavaju po jedanaesti put i do sada smo imali više od 100 predavača iz 20 zemalja. U proteklih deset godina postali smo centralni događaj za arhitekte i studente u BiH.

Ovogodišnji program sadrži niz predavanja, panel diskusija, radionica i promociju knjige sa izložbom o 10 godina postojanja Dana arhitekture. Izdvojio bih dolazak ScanLAB Projects, višestruko nagrađivanog londonskog biroa, koji je specijaliziran u istraživanju funkcija 3D skeniranja velikog mjerila u arhitekturi i kreativnoj industriji.

eKapija: Koje trendove u korišćenju materijala i prostora vidite u narednim godinama?

– Energetsko certificiranje objekata u BiH će sve više uticati na izbor i kvalitetu materijala. Certificiranje će imati uticaj i na tržište nekretnina, gdje će bolje ocijenjeni energetski objekti postizati i veće cijene. Također, eventualnim uvođenjem poticaja za izgradnju energetskih efikasnih objekata uticaće se na odabir materijala, način izgradnje, kao i sistem grijanja i ventilisanja objekata.