Jasmin Ahić: Kako se danas brani Bosna i Hercegovina?

Prije gotovo godinu dana u intervjuu datom sarajevskom „Oslobođenju“ izrazio sam nadu da je tadašnje preuveličavanje radikaliziranih potencijalnih „islamskih terorista“ – Bošnjaka u Bosni i Hercegovini politički prelet ili nesmotren gaf predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Tom prilikom istakao sam da je štetno kada se iz Hrvatske govori o Bosni i Hercegovini tendenciozno i sa pogrešnim i preuveličanim podacima, da je štetno Bošnjake kao narod optuživati za vjersku radikalizaciju, ma koliko se to sumnjičenje prikrivalo zabrinutošću zbog preostalih ratnih mudžahedina i navodnim razumijevanjem građanske naravi “lokalnog muslimanskog stanovništva”. Tada sam, takođe, kazao da ovakve izjave mogu “izroditi” one koji će se okrenuti radikalizmu, jer jedan radikalizam rađa drugi, i neminovno povlači isticanje reciprociteta u različitim izjavama i okolnostima.

Nažalost, posljednjih dana svjedočimo izjavama visokih dužnosnika država Evropske Unije, kojima se iznose paušalne ocjene o stanju i društva i naroda u našoj zemlji. Tako smo ovih dana saznali da u Bosni i Hercegovini „radikaliziranih islamista ima oko deset hiljada“, da se „žene pokrivaju za pare“, da „Sarajevo i BiH mogu postati nova Raqa“… Čini se da smo navikli ovakve tvrdnje slušati od „nezavisnih“ analitičara, (samo)proglašenih „eksperata“ za terorizam, sigurnost i slično, no kada iste dolaze od strane zvaničnika EU, ne možemo i ne smijemo odšutjeti, te se ne možemo ne zabrinuti. Naime, državnicima evropskih zemalja, naročito onima iz regiona Jugoistočne Evrope, moralo bi biti (i službeno) poznato da već dvije godine nema odlazaka bosanskohercegovačkih državljana na inostrana ratišta, da su se gotovo svi tzv. „paradžemati“ (ili većina njih) vratili u okrilje Islamske Zajednice Bosne i Hercegovine, da u našoj zemlji nije bilo terorističkih incidenata i prijetnji. Svakako, ovdje je izuzetno važno ustvrditi da ipak trebamo biti svjesni i potencijalnih ozbiljnih terorističkih prijetnji od strane radikaliziranog dijela stanovništva naše države, i ničim ne smijemo umanjivati njihov značaj.

Ne pokušavajući ulaziti u razloge (politikantske ili neke druge) ili osnov za davanje ničim utemeljenih posljednjih izjava predsjednice Grabar-Kitarović, kojima se na najgrublji način diskredituje Bosna i Hercegovina i njen međunarodni položaj, akcenat želim staviti na državni (državnički!?!) odgovor Bosne i Hercegovine na ove i druge slične tvrdnje, koje su već ranije izrečene, i koje će, evidentno je, i u budućnosti biti sporadično „ispaljivane“ od strane međunarodnih zvaničnika. Imamo li odgovor i je li on adekvatan? Ispravlja li, ili ublažuje li, on nemjerljivu štetu po imidž Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu?

Ohrabruje netom održana press konferencija, te argumentirani odgovor najodgovornijih – Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Ministra sigurnosti BiH i direktora policijsko-obavještajnih agencija, koji su istakli sljedeće činjenice: Konkretno od 143 teroristička napada u Evropi i svijetu, iza kojih stoji ISIL, niti u jednom aktu nije učestvovao neko ko je na bilo koji način bio povezan s Bosnom i Hercegovinom, već pune dvije godine niti jedan bh državljanin nije otišao na strana ratišta, a svih 48 povratnika sa ratišta su adekvatno sankcionirani. Zajednički istup nositelja izvršne vlasti, te njihov jedinstven stav u zvaničnom opovrgavanju tvrdnji koje je iznijela hrvatska predsjednica, jedini je ispravan način za

demantiranje svih izrečenih neistina i preuveličavanja terorističkih prijetnji koje dolaze ili bi mogle doći iz naše zemlje. Kao državljanin Bosne i Hercegovine, biću sretan ako ovakva reakcija državne vlasti postane pravilo i praksa.

Sve navedeno, svakako potkrjepljuje i činjenica da se na UN Watch listi (najrelevantnijoj sigurnosnoj listi) nalazi oko dvije stotine sigurnosno „zanimljivih“ osoba iz BiH, što na najbolji način demantira tvrdnju da je riječ oko deset hiljada lica.

Volio bih da se o borbi protiv terorizma u budućnosti govori isključivo činjenicama, sa konkretnim podacima i brojevima. Svaki drugi kontekst isključivo je politikantski.

Visoko.co.ba/N1