BiHJasmin Ahić: Balkan je prostor NATO-a

Jasmin Ahić: Balkan je prostor NATO-a

Jasmin Ahić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, kaže kako je posljednjih deset članica EU prije toga ušlo u NATO savez.

On kaže da je, imajući u vidu sva negativna ratna iskustva iz prošlosti na ovim prostorima, apsolutno jedina opcija NATO.

“Uvjeren sam da su svi regionalni igrači svjesni neupitnosti ovog balkanskog prostora kao NATO prostora, ali da na unutrašnjopolitičkom i regionalnom planu pokušavaju da izvuku za sebe najbolje moguće određenim i ozbiljnim ‘koketiranjem’ sa Rusijom i Kinom, i to u momentima kada je ovaj region bio političko-diplomatski, pa jednim dijelom i sigurnosno zapostavljen od zapadnog svijeta”, kaže on.

Koliko su NATO integracije strateški važne za budućnost i razvoj Bosne i Hercegovine?

JAHIĆ: Neupitna je važnost NATO integracija u bilo kom smislu, jer su benefiti koje u saradnji, a pogotovu u članstvu, jedna država dobiva zaista nemjerljivi. Samo oni benefiti ekonomske i pravne prirode, u kojima je država zaista stabilna, dovoljni su da se utvrdi da jedna zemlja evropskog kontinenta i nasljeđa treba i mora da bude članica NATO saveza. Nakon što je Bosna i Hercegovina pozvana 5. decembra 2018. godine da uputi svoj ANP (Godišnji nacionalni plan), time je kao država članica MAP-a (Akcioni plan za članstvo u NATO-u) prešla iz uvjetnog u aktivan status u MAP-u. Uslijedila je puna godina pokušaja blokade, opstrukcija, uslovljavanja… i, evo, na kraju Bosna i Hercegovina sa Programom reformi nastavlja put ka članstvu u NATO. Jasno je da je prostor zapadnog Balkana zapravo NATO prostor i da, bez obzira na pokušaje Rusije da na geopolitičkom planu prisvoji i ovaj region kao dio plijena na stolu, to se neće dovesti u pitanje. I zbog toga je jasno da je samo pitanje dinamike, koja bi trebalo sada da bude ubrzana, jedino koje se treba postavljati pred institucije vlasti i države.

Posmatrajući politički, društveni, ali i sigurnosni aspekt, je li NATO jedina realna opcija za BiH?

JAHIĆ: Kada je politički aspekt u pitanju, u posjeti SAD protekle sedmice bio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, koji je u State Departmentu i Pentagonu dobio nedvosmislenu američku podršku NATO putu države. Komšićev domaćin bio je James Anderson, podsekretar američkog ministarstva odbrane za odbrambenu politiku, koji je istakao da Bosna i Hercegovina može računati na podršku SAD u provođenju reformi nakon predaje Programa reformi u sjedište NATO-a. Znači, nedvojbeno je iskazana, još jednom, puna podrška našem putu ka NATO-u. U tim razgovorima dogovorena je dalja vojna i sigurnosna saradnja, još ranije i kupovina dva američka helikoptera za Oružane snage BiH, uz napomenu da će SAD donirati još dva, ali uz jedan interesantan uslov – da OS BiH ubuduće odustanu od nabavke ruskih helikoptera i opreme. Nastavlja se i produbljivanje odnosa BiH sa SAD u sadašnjoj i budućoj saradnji na polju sigurnosti, što uključuje i partnerstvo OS BiH sa Nacionalnom gardom Marylanda, a što opet podrazumijeva i novu pomoć u resursima, obuci i školovanju u NATO centrima i fakultetima kao što je Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA. Istovremeno, u Ministarstvu odbrane BiH u Sarajevu potpisan je Sporazum o saradnji MO BiH i MO SAD za 2020. godinu, koji podrazumijeva 129 različitih aktivnosti. Imajući u vidu sva negativna ratna iskustva iz prošlosti na ovim prostorima, apsolutno jedina opcija je NATO. Uvjeren sam da su svi regionalni igrači svjesni neupitnosti ovog balkanskog prostora kao NATO prostora, ali da na unutrašnjopolitičkom i regionalnom planu pokušavaju da izvuku za sebe najbolje moguće određenim i ozbiljnim “koketiranjem” sa Rusijom i Kinom, i to u momentima kada je ovaj region bio političko-diplomatski, pa jednim dijelom i sigurnosno zapostavljen od zapadnog svijeta. Nedavno blokiranje Sjeverne Makedonije od Francuske nedvosmisleno ukazuje da se za nas na zapadnom Balkanu uvijek spremaju “dodatni” uvjeti i da, dok partneri iz SAD ne uzmu stvari u svoje ruke, nema nekog “(ne)dodatno” uvjetovanog napretka.

Zašto se ulazak u NATO posmatra samo sa vojnog aspekta kada postoje primjeri država koje su doživjele ekonomski procvat ulaskom u Sjevernoatlantski vojni savez?

JAHIĆ: Prvenstveno zbog toga što NATO daje kolektivnu vojnu sigurnost, koja onda daje stabilnost i za civilne aspekte društvenog života. Naravno, sam NATO put i članstvo u njemu podrazumijevaju kolektivni “sigurnosni kišobran”, u kojem ne može doći do vojnog ili oružanog sukoba između samih članica, a odbrana od drugih zahtijeva zajednički odgovor u kapacitetima i mogućnostima samih članica.

Koliko bi članstvo u NATO-u uticalo na životni standard u BiH, budući da se u tim reformama potencira vladavina prava?

JAHIĆ: Prošle sedmice smo na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije održali javnu tribinu u čast 70 godina NATO-a u partnerstvu sa Ambasadom Mađarske u Bosni i Hercegovini, Ambasadom Crne Gore u BiH, te NATO štabom Sarajevo o temi iskustva Mađarske i Crne Gore u NATO savezu. Mađarska je za 20 godina od zemlje bivše članice Varšavskog pakta kroz članstvo u NATO-u i EU uvećala svoj BDP za više od 500% i sada se u njoj proizvode svi veliki automobilski brendovi kao što su BMW, Audi, Volkswagen. Crnogorski primjer je još slikovitiji, naime, nakon samo nekoliko mjeseci članstva u NATO-u, ukupan priliv stranih investicija iz zemalja članica NATO-a se enormno povećao i za ovu, možemo je slobodno nazvati, mikroekonomiju. Rast industrije u prvih šest mjeseci 2018. godine iznosio je 215,2 miliona eura, što je značajno više nego u istom periodu 2017, kada je priliv iznosio oko 96 miliona (izvor: Centralna banka Crne Gore/Ambasada Crne Gore u BiH). Možemo samo pretpostaviti kolika bi to ulaganja bila u BiH, uzimajući u obzir veličinu Bosne i Hercegovine spram Crne Gore. Posebno je bitno izdvojiti da bi naša namjenska i oružana proizvodnja značajno prosperirala, s obzirom na to da je BiH na tom planu veoma jaka, dakle u namjenskoj industriji.

NN: Mogu li se NATO integracije razdvajati od eurointegracija, te da li se sam pojam integracija u političkoj praksi razumije dovoljno?

JAHIĆ: Zaista je moguće ova dva procesa razdvojiti, ali s obzirom na to da su i u sigurnosnim i civilnim dijelovima komplementarni, oni idu paralelno ili jedan za drugim. Posljednjih 10 članica je ušlo prvo u NATO, a onda u EU, kako su uspijevali da ispunjavaju određene zahtijevane kriterije. Protivnici puta u NATO često koriste primjer Republike Austrije, koja nije članica NATO-a, a jeste EU, ne obrazlažući istorijski aspekt zbog čega Austrija nije željela da bude punopravna članica NATO-a, ali je i danas u svakom slučaju u saradnji sa NATO-om.

 

Visoko.co.ba/Nezavisne.com


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE